Na adrese nekih banaka proteklih su dana stizali dopisi Udruge Franak koja ih moli da “eksplicitno i u pismenom obliku” dostave svoje očitovanje o “slučaju Franak” jer sprema medijsku kampanju u kojoj će na pozitivan način promicati savjesne i poštene banke, one koje nisu odobravale toksične kredite. Dužnici u francima zasuli su svojim zahtjevima i HNB od kojeg traže da pošalje inspekciju u banke s kojima imaju sklopljen ugovor o kreditu. Uporište za to Udruga vidi u krše-nju Zakona o potrošačkom kreditiranju, a povod je, čini se, nespremnost banaka da popuste pri traženju dugoročnog rješenja za ‘švicarce’.
Jačanje pritiska
Hrvatski Franak, kao i udruge dužnika iz susjednih zemalja, odlučio je pojačati pritisak na institucije, vjerujući da će na taj način lakše ostvariti svoje ciljeve. No, najvažnija instanca u toj borbi ipak su sudovi.
Nakon kolektivne presude Visokog trgovačkog suda koja kaže da je promjenjiva kamata zakonita, ali banke nisu uvijek na razumljiv način definirale kako se ona mijenja, dio klijenata od njih oko 55.000 podnio je pojedinačne tužbe protiv banaka. Prema podacima Udruge Franak, dužnici su dosad digli oko tisuću tužbi, a još je oko 4000 “u pripremi kod odvjetnika”. U bankarskim krugovima, pak, kažu da su klijenti dosad, koliko je njima poznato, podigli tek nekoliko stotina tužbi.
Ipak, da je aktivirano nekoliko tisuća dužnika upućuju i podaci HNB-a dobiveni na temelju upita bankama o zahtjevima za nagodbu. Oni govore da je takav zahtjev ban-kama do listopada uputilo oko 3000 dužnika. Kako banke nisu bile spremne na nagodbu, preostaju im tužbe. Kakve su im šanse na sudu?
Općinski sudovi, za koje je kolektivna presuda VTS-a obvezujuća, koliko je poznato, dosad su donijeli četiri odluke: dva puta su slavili dužnici, dva puta banke. U posljednja dva tjedna Općinski sud u Zagrebu donio je dvije presude u korist dviju banaka, a na slučajevima su radila dva različita suca.
Nitko ne želi da se spominju imena, ali u banci koja je dobila presudu u petak objašnjavaju da je u cijelosti odbijen zahtjev klijenta da mu se vrati “preplaćena kamata”, izračunata u odnosu na početnu stopu.
- Ako je kamatna stopa ugovorena kao varijabilna, ona nije i ne može biti fiksna, kako to pogrešno pretpostavlja tužitelj - kažu u banci koja je dobila spor. Sud je u oba slučaju potvrdio stajalište VTS-a da je promjenjiva kamatna stopa zakonita, ali se ne smije mijenjati jednostrano, a pravila promjene moraju biti jasna i razumljiva.
Preplaćene kamate
Dvije presude koje su dobili dužnici bile su protiv Splitske banke. Jedna iz listopada kada je Županijski sud u Splitu donio pravomoćnu presudu u korist odvjetnika iz Rovinja također “zbog preplaćenih kamata”. U Splitskoj banci kažu da je tom presudom tužitelj samo stavljen u isti režim kao i svi potrošači na koje se odnosi presuda VTS-a, što znači da je “tek ovlašten pokrenuti posebnu parnicu”.
Nada u uspjeh
U drugom slučaju od prošlog tjedna Općinski sud u Zaboku naložio je Splitskoj banci da dužniku isplati preplaćene kamate. Iako priča iz Zaboka dužnicima daje nadu u uspjeh, oglasila se i banka koja kaže je razlog tome samo “ogluha”, odnosno činjenica da se nije ni odazvala na sud jer nije znača za tužbu. Kada se sve uzme u obzir, čini se da prve presude ipak nisu ohrabrujuće za dužnike.
‘Pravu kamatu tek treba dokazivati’
Za dužnike je najveći problem što presuda VTS-a ne kaže kakav bi trebao biti način promjene kamatne stope. Prema objašnjenju jednog pravnog stručnjaka, to znači da će općinski sudovi morati sami odrediti koji je način pravi pa se može očekivati da će i rezultati biti različiti. Na koncu sud mora angažirati i sudskog vještaka da izračuna naknadu koju banka treba isplatiti korisniku. Ako bi tužbe dužnika postale masovne, za sudove bi to sigurno bio veliki izazov. No, i klijentima ostaje procjena isplati li im se ući u spor u kojem mogu dobiti, ali i izgubiti te platiti sudske troškove.