ANALIZA POVJESNIČARA

PRIJELOMNI TRENUTAK KOJI JE ZASIJAO SJEME RAZDORA MEĐU NARODIMA JUGOSLAVIJE 'Tim potezom kralja Aleksandra po prvi put su radikalizirani odnosi'

Tadašnji srpski princ Aleksandar Karađorđević, kasniji kralj Jugoslavije, 1916. na frontu u razgovoru s časnikom francuske vojne delegacije
 LIBRARY OF CONGRESS, GALLICA, PROFIMEDIA

Devedeset godina od uvođenja Šestosiječanjske diktature povjesničari ocjenjuju da je taj potez kralja Aleksandra I. Karađorđevića bio katalizator nacionalističkih i seperatističkih pokreta, prije svega ustaštva, jer su se unatoč uvođenju integralnog jugoslavenstva, u monarhiji zastupali srpski interesi što je dovodilo do daljnjeg nezadovoljstva nesrpskih naroda koji su tražili priznanje narodne i državnopravne individualnosti.

Do uvođenja diktature i razdoblja samovlade kralja Aleksandra I. došlo je u prilikama obilježenim sve nasilnijom državnom centralizacijom, zaoštrenim međunacionalnim suprotstavljanjima i gospodarskim aferama. Politička kriza doživjela je vrhunac 1928. atentatom na zastupnike Hrvatske seljačke stranke (HSS) i njezina čelnika Stjepana Radića...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. studeni 2025 20:30