ZDRAVSTVO

Prijete nam lošija skrb, manje prevencije i duže liste čekanja za pregled

 
 Bruno Konjević / CROPIX

Poslije višemjesečnog rađanja Zakona o zdravstvenoj zaštiti konačni je prijedlog stigao i do Vlade koja ga je jučer uputila u saborsku proceduru. Ministar Milan Kujundžić drži da je ovaj zakonski tekst “pomirio mnoge interese”, ali u trenutku kad je u to uvjeravao kolege ministre, pod Vladinim su prozorima prosvjedovali liječnici primarne zdravstvene zaštite (PZZ), nezadovoljni najnovijim zakonskim rješenjima za koja drže da su “prevara” u odnosu na prvu verziju.

Naime, prema novom prijedlogu ipak neće svi moći u privatnike, neće moći raditi do 70. godine, niti nasljeđivati ordinacije. Istodobno četiri najveća hrvatska sindikata smatraju da zakon treba povući jer je “kaotičan i nedorečen, konfuzan, kontradiktoran i diskriminirajući, a i ne štiti interes osiguranika koji sve to plaćaju”. Više od 5000 primjedbi u e- savjetovanju stiglo je na prvu verziju zakona koja je nudila potpunu privatizaciju PZZ-a, prema kojoj lokalna samouprava ne bi imala nikakvog utjecaja na organizaciju zdravstvene zaštite svojih građana, a istodobno bi bila odgovorna. Građanima prijete lošija zdravstvena skrb, manje prevencije i duže liste čekanja.

Najnovija zakonska verzija, koja ide u Sabor, i dalje ima niz mana, a najveći problem proizlazi od uvođenja tzv. ordinacija u PZZ-u, premda je zakonodavac na kraju “dopustio” da u domovima zdravlja ostane “do 25 posto” ambulanti.

Što pacijentima i lokalnoj samoupravi donose privatne “ordinacije” umjesto ambulanti u koncesiji ili zakupu?

- Zakon predviđa da privatne “ordinacije” uz liječnike i stomatologe mogu imati i ljekarnici, fizioterapeuti... Svi oni postaju potpuni privatnici koji mogu i naplaćivati dio usluga koje im ne plaća HZZO, ali se, primjerice, ne zna kad će u ambulante privatni, a kad HZZO-ovi pacijenti. Samo 25 posto ordinacija ostalo bi u “vlasništvu” domova zdravlja koji bi tim brojem trebali osigurati dostupnost zdravstvene zaštite na, primjerice, depriviranim područjima.

Postoji objektivna opasnost da će dio liječnika privatnika pokušavati doći do dodatnih prava i plaćanja na sličan način kao što to čine ovih dana “pregledavajući najviše pet pacijenta dnevno”. Drugim riječima, privatizacijom bi se liste čekanja mogle proširiti i na primarnu zdravstvenu zaštitu svaki put kad liječnici budu nezadovoljni odlukama Ministarstva odnosno HZZO-a, što bi narušilo prava pacijenata.

Hoće li zakon potaknuti liječnike PZZ-a na snažnije provođenje preventive?

- Gotovo sigurno se to neće dogoditi jer i prije usvajanja zakona liječnici PZZ-a “prijete” odrađivanjem “prema europskim pravilima” pa namjeravaju primati pet do šest pacijenata dnevno. Jedva da bi tako mogli pomoći i onima koji trebaju hitni pregled. Naime, njihova primanja ne ovise o ishodima liječenja, nego i dalje o glavarini po pacijentu.

Tko će sve imati obvezu dežurstava u PZZ-u?

- Prema zakonskom prijedlogu, ubuduće bi građani ipak mogli subotom, nedjeljom ili praznikom na pregled kod dežurnog liječnika u svoj Dom zdravlja. Naime, predlaže se obavezno dežurstvo liječnika, bez obzira na to jesu li privatnici i zaposlenici Doma zdravlja. Kako će se to organizirati za, primjerice, privatne stomatologe s ugovorom HZZO-a koji uopće nemaju određeno radno vrijeme za privatne i “javne” pacijente, odgovora nema.

Što će zakonom dobiti tzv. domski liječnici koji su nerijetko imali plaće upola manje od koncesionara privatnika?

- Predviđa se da bi mogli dobiti i dodatak na plaću ovisno o izvršenom poslu, što bi sigurno stimuliralo mnoge da ostanu tzv. domski liječnici. Zakonodavac predviđa da bi se o tome odlučivalo uredbom Vlade kao i za bolničke liječnike koji imaju veće izvršenje od ostalih kolega.

Zakon predviđa i jednu tzv. nacionalnu bolnicu te određuje koje su to opće, specijalne, kliničke bolnice. Koji su kriteriji?

- Prije negoli neka bolnica dobije “titulu”, bilo je nužno napraviti kategorizaciju i akreditaciju bolnica. Nažalost, ni dvadesetak godina nije bilo dovoljno da se to učini pa će kriteriji i dalje biti “odokativni”, odnosno neće se temeljiti na stvarnim mogućnostima hrvatskih bolnica što bi onda bio i pravi razlog ukidanja odjela koji ne opravdavaju svoje postojanje, ali i dalje žive “politički”.

“Neće nas imati tko liječiti. Dosta je!”

U zdravstvenom sustavu nedostaje više od 500 timova primarne zdravstvene zaštite, 41 primarni pedijatar i isto toliko ginekologa. Za tri godine, 490 liječnika obiteljske medicine otići će u mirovinu.

Tko će snositi odgovornost za uništavanje zdravstva u Hrvatskoj?

- Za nekoliko godina, kad većina nas ode u mirovinu, neće nas imati tko liječiti i zato je vrijeme da poručimo: DOSTA! - to su jučer poručili liječnici koji su prosvjedovali na Markovu trgu.

Unatoč činjenici da je KoHOM dobio podršku sindikata, komore i udruga, odaziv liječnika bio je minimalan, tako da je prosvjedovalo svega stotinjak liječnika primarne zdravstvene zaštite, kojih je ukupno u sustavu oko 2500. (I.K.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2021 05:21