Bivši financijski vjerovnici Agrokora, a trenutačni vlasnici Fortenova grupe, nisu uspjeli postići dogovor s Udrugom dobavljača Agrokora oko dinamike isplate graničnog duga i Privremeno vijeće vjerovnika Agrokora je na sjednici u srijedu tek preglasavanjem tri naprema dva odlučilo da će prihvatiti prijedlog uprave o refinanciranju roll up kredita.
Tako su dva člana dobavljača u PVV-u glasala protiv predloženog ugovora o refinanciranju roll up kredita u iznosu od 1,2 milijarde eura, a koji, prema tvrdnjama dobavljača, sadrži odredbu o ograničavanju isplate graničnog duga na pet milijuna eura godišnje.
Nova ponuda
Fabris Peruško, izvršni direktor Fortenova grupe i izvanredni povjerenik Agrokora je prije dva mjeseca rekao kako će granični dug dobavljačima biti plaćen nakon što se potpiše ugovor o refinanciranje roll up kredita, ali su u međuvremenu vlasnici i novi kreditor, HPS Investment Partners, odlučili dodatno pooštriti uvjete i platiti samo pet milijuna eura do kraja godine, umjesto 17 milijuna.
No, u izjavi nakon sjednice PVV-a u srijedu Peruško je rekao kako je Uprava Fortenove u srijedu ponudila dobavljačima isplatu 8,8 milijuna eura do kraja ove godine, ali da dobavljači na to nisu pristali.
“Kako je odluka dobila podršku većine, mi ćemo nastaviti s radnjama koje je još potrebno završiti kako bismo SPFA kredit refinancirali obveznicom ovog petka. Žao mi je što dobavljači nisu prepoznali važnost refinanciranja za budućnost Fortenova grupe i svih njenih dionika. Mi smo dobavljačima bili ponudili plaćanje iznosa od gotovo devet milijuna eura u ovoj godini, znači inicijalni prijedlog od pet milijuna eura smo podigli za daljnjih 3,8 milijuna eura, no taj naš prijedlog nije bio prihvaćen. Podsjećam da smo mi dug od 17,5 milijuna eura prema dobavljačima priznali, podsjećam i kako nagodba ni na koji način ne predviđa dinamiku plaćanja tog duga već je onda predmet dogovora temeljenog na mogućnostima plaćanja i mi smo stvarno napravili sve što je uopće bilo moguće da dogovor postignemo”, naglasio je Peruško.
Podsjetimo, dobavljačima Agrokora pripada isplata 70 milijuna eura graničnog duga (poslova ugovorenih prije 10. travnja 2017., ali kojima račun na naplatu dolazi nakon tog datuma). Taj granični dug se treba platiti u tranšama u četiri godine ako Konzum u prethodnoj godini ima više od 38 milijuna eura operativne dobiti (EBITDA), a kako je Konzum premašio taj iznos u 2018. ove godine su dobavljači trebali dobiti 17,5 milijuna eura.
“Iako su se dobavljači zalagali za postizanje kompromisnog rješenja u vidu dinamike isplate graničnog duga, vodeći ljudi Fortenova grupe nisu bili spremni na dogovor, već su inzistirali na izglasavanju suglasnosti u danom obliku bez ikakvih izmjena. Još jutros su dobavljači vjerovali u postizanje kompromisnog rješenja koje bi definiralo da će Fortenova grupa platiti dobavljačima svake godine najmanje 50% uvjetne tražbine dobavljača koja je ostvarena u prethodnoj godini sukladno uvjetima Nagodbe, uz ograničenje ukupnog iznosa na 10 milijuna eura godišnje.
Osim toga, dobavljači su tražili da Fortenova grupa s predstavnicima Udruge dobavljača najkasnije do konca listopada 2019. definira objektivne kriterije za utvrđivanje dostatne likvidnosti, koja bi bila osnova za isplatu preostalih 50% graničnog duga. Posljednji prijedlog odnosio se na izuzeće spomenutog ograničenja iz novog ugovora o refinanciranju na granični dug. Ipak, uprava Fortenova grupe nije prihvatila niti jedan prijedlog dobavljača pa niti onaj najvažniji koji se tiče sporne klauzule ograničenja isplate graničnog duga, stoga predstavnici dobavljača nisu imali drugu mogućnost, nego glasati protiv davanja suglasnosti izvanrednom povjereniku za preuzimanje novog jamstva”, ustvrdila je, pak, nakon sjednice PVV-a Marica Vidaković, članica PVV-a.
Šteta
No, ovaj sukob između dobavljača i Fortenove predstavlja veliku reputacijsku štetu za taj koncern, jer je razvidno da, uz javni sukob s glavnim dobavljačima, Fortenova nema dovoljnu likvidnost da bez opasnosti po tekuće poslovanje tvrtke isplati pripadajući granični dug dobavljačima za ovu godinu.
Analitičari s kojima smo razgovarali ističu pak kako je u ovom slučaju glavna dilema to je li koncern zbilja tako slabo likvidan da bi isplata obveza iz nagodbe vjerovnika ugrozila financiranje tekućih troškova ili su novi vlasnici i novi kreditor jednostavno odlučili dodatno rezati troškove gdje god stignu, makar i pod cijenu moguće reputacijske štete i plaćanja kamata za neplaćenu obvezu.