Od 13 aviona u prosjeku, dnevno ih je šest u zraku, a dva će dulje vrijeme biti u mirovanju, do kraja rujna prevezli su 1,225 milijuna putnika manje od plana, tri mjeseca su radili bez prihoda, a putnicima su dosad isplatili više od 600.000 eura za neiskorištene karte. To su činjenice i brojke o nacionalnoj aviokompaniji Croatia Airlines (CA) u doba korone.
Ostale države EU svojim i privatnim aviokompanijama do kraja prošlog tjedna isplatile su 35 milijardi eura kako bi ih spasile. Croatia Airlinesu njezin vlasnik, hrvatska država, još nije isplatila ni kunu.
- Još tražimo model pomoći unutar europskog regulatornog modela - uvjerava me Slaven Žabo, direktor komercijalnih poslova Croatia Airlinesa.
Jedan avion u zraku
Sjedimo u dvorani za sastanke u Centru tehnike CA na Plesu, a meni nije jasno kako svi drugi imaju model, a mi ne.
- Zato što smo mi u kompleksnijoj situaciji. Lako je njemačkoj državi pomoći aviotvrtkama kad može steći vlasnički udjel u njima. Kod nas država to više ne može - uvjerava me Žabo. Prošle srijede proveli smo dva sata na Plesu u prostoru gdje mehaničari nacionalne aviokompanije održavaju avione. Njihovi hangari su oko kilometar od Zračne luke "Franjo Tuđman".
U neka bolja vremena u to doba avioni bi konstantno polijetali i slijetali. Tog dana u ta dva sata čuli smo i vidjeli samo jedan. A i taj je bio u vlasništvu Croatia Airlinesa.
- U prosjeku dnevno sa šest aviona obavljamo 30 operacija. U odnosu na prošlu godinu piloti na avionu Dash 8-Q400 zaposleni su 60 posto, a piloti na Airbusu 30 do 35 posto - objašnjava mi kapetan Davor Mišić, direktor operativnih poslova CA. Ali sad je i dobro kako je bilo. U travnju je pad prometa bio 98 posto, u svibnju 97 posto, a u lipnju 91 posto.
- Tijekom lipnja pa sve do sredine svibnja dnevno nam je u zraku bio jedan avion. Najveći dio dana uopće nismo letjeli - prisjeća se kapetan Mišić najgorih dana lockdown.
Status mirovanja
A kad posla nemaju piloti, imaju ga mehaničari. Na Plesu su tri hangara CA.
- U travnju je u jednom trenutku tu bilo 12 aviona. Cijela flota - otkriva mi Davor Bujan, direktor tehnike CA. Priča mi to dok njegovi kolege uvlače jedan A319 u hangar. Uskoro će krenuti proces njegova konzerviranja. Ili kako se to ljepše kaže, uvođenje u status mirovanja.
- Koliko dugo će biti ovdje - pitam. Kratka šutnja, a onda još kraći odgovor: "Jako dugo". Poslije doznajem da je to jako dugo možda i godinu dana. Slična sudbina čeka i avion DASH parkiran ispred istog hangara. Pet do šest mehaničara u sljedećih nekoliko sati zaštitit će avion kako bi mogao mirovati jako dugo.
Na motore se stavljaju navlake radi zaštite od prašine ili da se u njima ne bi gnijezdile ptice. Zatvaraju se i svi tehnički otvori aviona. U tankove se ulijeva oko 200 litara tekućine za konzerviranje da ne bi došlo do kontaminiranja goriva. Ali i nakon toga ima posla s tim avionom. Svakih sedam dana radi očuvanja guma avion se mora pomaknuti za četvrtinu kotača. Mehaničari avione u mirovanju svakodnevno pregledavaju i po potrebi u skladu s periodičkim rokovima mijenjaju pojedine dijelove.
- Korona nam je u kratkom vremenu donijela puno posla. Nikad više nismo radili - tvrdi Bujan. Tehnika CA ima i ugovore za održavanje aviona inozemnih kompanija. Dugogodišnji klijenti nisu ih zaboravili. Radovi su potvrđeni tako da je mehaničarima popunjena cijela zima.
Strah od zime
A kakva zima čeka Croatia Airlines?
- Svi mi prijevoznici imamo plan da ga zapravo nemamo. Svi moramo biti fleksibilni. Planiramo optimistično, a optimizira se na dnevnoj razini - objašnjava Žabo. U praksi to znači da CA više nema ni zimskog reda letenja. Destinacije u koje će letjeti objavljivat će se mjesec za mjesec. A hoće li se zaista letjeti - samo nebo i epidemiolozi znaju. I tako funkcioniraju još od ožujka.
- Nije nama korona pala s neba. Situaciju s virusom naš Ured za izvanredne događaje počeo je pratiti još sredinom siječnja. Nabavljali smo zaštitnu opremu, komunicirali sa zaposlenicima - prisjeća se Robert Kruljac, voditelj Kriznog stožera u CA. No ono što ih je snašlo nisu mogli ni sanjati.
- Prva dva tjedna su mi bila najgora - priznaje Kruljac. Svakodnevno se otkazuju letovi, putnici u panici, telefoni zvone na sve strane...
- Priča se da si zaražen čim te netko pogleda, a mi u kabinu stavljamo ljude jedne do drugih i tvrdimo da je to sigurno. U travnju smo svaku večer išli spavati pitajući se hoću li sutra imati zaraženog, hoće li nam se zaraziti posada, hoćemo li imati resurse - ističe Žabo.
- U početku smo posade slali u samoizolaciju na 14 dana kad bi se ustanovilo da je u avionu bio zaraženi putnik. Bojali smo se da ćemo ostati bez posada - ističe kapetan Mišić. Danas to više ne rade. Dosad su koronom bila zaražena dva pilota i jedan član kabinskog osoblja, ali nitko se nije zarazio u avionu. Na svim letovima registrirana su 62 zaražena putnika. Njih 57 na međunarodnim i petero na domaćim letovima.
Skupa dezinfekcija
Linija za Frankfurt u travnju pretvorila se u svojevrsni zračni most spasa.
- Tijekom travnja tom linijom u Hrvatsku se vratilo oko 22.000 naših državljana, a isto toliko je stranih državljana iz Hrvatske i drugih zemalja vraćeno njihovim domovima - objašnjava Žabo.
- U tom trenutku nije bilo većeg rizika za posadu i obavljanje leta - napominje Kruljac. Kabinsko osoblje bilo je u zaštitnim odijelima, sa zaštitnim naočalama i maskama. Zahvaljujući koroni avion CA prvi je put slijetao i polijetao prema vojnoj proceduri. Na traženje Ministarstva obrane otišli su u Kabul po naše vojnike.
- Sve smo organizirali u roku tri dana. Imali smo vremensko ograničenje od oko 14 sati u kojem je to trebalo napraviti. Usput smo morali sletjeti i u Crnu Goru jer smo prevozili i njihove vojnike - ponosno napominje kapetan Mišić.
Kruljac ističe da im najveći problem stvara dezinfekcija aviona. Na kraju svakog dana svi avioni koji su korišteni se dezinficiraju. Sam proces po avionu traje oko dva sata. To bi mogli raditi i njihovi tehničari, ali u CA nemaju zaposlenog certificiranog kemičara ili biokemičara pa to rade djelatnici Zavoda za javno zdravstvo.
- Dosad smo dezinficiranje aviona platili oko 900.000 kuna. Još oko 560.000 kuna nas je stajalo pojačano čišćenje aviona. Za zaštitnu opremu dali smo 1,2 milijuna kuna, a za kemijske olovke i formulare koje ispunjavaju putnici oko 80.000 kuna. Ukupno samo na taj segment epidemije potrošili više od 2,8 milijuna kuna - napominje Kruljac.