Sve je više bolesti, ljudima stradavaju zglobovi, kralježnica, radni uvjeti dotjerali su ih i do operacijskih dvorana zbog uništenih sinusa, slomljenih podlaktica... Kvadratura za čišćenje koja danas pada na leđa spremačica u brojnim školskim ustanovama višestruko premašuje norme propisane Državnim pedagoškim standardom (DPS), jedna osoba čisti unutrašnje i vanjske prostore škole, sportske dvorane, svlačionice, sanitarne čvorove, a o plaćanju prekovremenih sati može samo sanjati.
Ipak, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, zbog dugogodišnje zabrane zapošljavanja, listom odbija zahtjeve škola za zapošljavanje novih spremačica, domara, kuhara/ica, čak i na ispražnjena mjesta zbog odlaska u mirovinu. Anketa Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) pokazala je kako gotovo polovica spremačica u školama (48,4 posto) danas čisti površinu veću od propisane DPS-om - to jest za osnovne škole više od dopuštenih 600 +/- 25 posto četvornih metara, odnosno najviše 750 kvadrata.
Traže pomoć
Problem nedostatka nenastavnog osoblja u školama, prije svega pomoćno-tehničkih radnika, spremačica i domara, ali i tajnika te računovođa (kao i stručnih suradnika poput psihologa i stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila) postao je toliko alarmantan da je ovih dana ponovno prema resornom ministarstvu reagirao Sindikat hrvatskih učitelja koji na ove nelogičnosti upozorava godinama. Sindikat je trenutačno, kaže Ana Tuškan, glavna tajnica SHU-a, doslovno zasut mailovima i pozivima osoblja iz škola koje iznosi iskustva poput onih s početka teksta te traži pomoć.
- Problem zabrane zapošljavanja u školama sve više guši školstvo, a u zadnje vrijeme dodatno je eskalirao. Svakim danom javlja nam se sve više spremačica, kuhara i domara kojima je ugroženo zdravlje, a samo u zadnjih nekoliko dana dobili smo od škola nevjerojatnu dokumentaciju o odbijenim zahtjevima iako ispunjavaju sve uvjete za odobravanjem novih radnih mjesta, odnosno nadopunu radnog vremena. Spremačice u nekim školama čiste i više od tisuću četvornih metara te moraju putovati iz škole u školu jer nedostaje zaposlenika. U pitanje se dovode osnovni zdravstveno-higijensko-sanitarni uvjeti za rad škola i siguran boravak učenika - prepričava Ana Tuškan, postavljajući pitanje Ministarstvu obrazovanja i znanosti je li spremno snositi odgovornost za narušavanje zdravlja spremačica.
Tete spremačice nevoljko se odlučuju za razgovor s medijima, kažu nam kako je o tome već toliko pisano, a ništa se nije postiglo pa im je sada najvažnije dodatno ne ugroziti vlastito zdravlje i radno mjesto. Ministarstvo je dosad u uputama školama preraspodjelu postojećih radnika navodilo kao alternativu novim zapošljavanjima, no i to u praksi izgleda nemoguće.
Veliki stres
- Kuharice i spremačice međusobno si pomažu, ali ne uspijevamo sve stići. Kad se iscrpimo do krajnjih granica, dolazi do problema i u kolektivu i do velikog stresa jer zapravo svi radimo iznad norme, osjećamo se poniženo, kao da nas nitko ne čuje.
Pitanje je koliko ćemo to fizički i psihički moći izdržati, sve se to prenosi i na naš privatni život - govori zaposlenica jedne osnovne škole koja je zamolila za anonimnost.
Prema podacima SHU-a, prije povećanja plaća ugovorenih tijekom prosvjetarskog štrajka čistačica te pomoćno-tehnički radnici, kao i vratari, portiri ili pomoćni radnici u kuhinji u školi u Zagrebu, sa 20 godina staža i samci, imali su prosječnu neto plaću tek nešto višu od minimalne, ukupno 3425,89 kuna, a ona bi do siječnja iduće godine na osnovi dogovorenih uvećanja trebala porasti na 3844,66 kuna.
- Da sam mlađa, otišla bih u Njemačku. Tko će me sad zaposliti u ovim godinama i ovako bolesnu? - pita se naša sugovornica.
Pritisci
- Nažalost, to je postalo gotovo pravilo da Ministarstvo ne daje suglasnost školama za nova zapošljavanja nenastavnog osoblja. Nema tu velikih objašnjenja. Bez suglasnosti ne možete nikoga primiti, a raditi se mora. Kad se škola otvorila imali smo deset čistačica, sada ih imamo devet, a u ožujku još jedna ide u mirovinu pa će ih ostati osam. Pišemo, šaljemo dopise, ali ništa. To je očigledno problem koji ne možete riješiti - prepričava Davor Barić, ravnatelj OŠ Zadarski otoci i predsjednik ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Zadarske županije.
Međutim, u Sindikatu hrvatskih učitelja, nakon što višegodišnja prepiska i razgovori s resornim ministarstvom nisu dali rezultata, odlučni su ovaj problem, ako nikako drukčije, riješiti daljnjim pritiscima, a prijete i prosvjedima.
- Ministarstvo krši i Državni pedagoški standard, koji je izglasao Hrvatski sabor, i vlastite pravilnike. Podsjećam kako je i pučka pravobraniteljica Lora Vidović lani u izvješću za 2018. pozvala Vladu da preispita Odluku o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama vodeći računa o stvarnim potrebama zapošljavanja. Nećemo odustati dok se ovaj problem ne riješi, ne smije zbog nečije neodgovornosti ljudima stradavati zdravlje - poručuje A.Tuškan.
Odgovor ministarstva: Novi zaposlenik? Tek ako je osiguran novac u proračunu
Za moguća rješenja u vezi s ovim problemima obratili smo se i Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO) ministrice Blaženke Divjak, no iz dostavljenog pisanog odgovora može se iščitati kako sve dok je na snazi Odluka Vlade o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama nikakvih većih promjena neće biti. Podsjetimo i kako je zabrana zapošljavanja u javnim službama (osim u iznimnim slučajevima) počela gotovo prije 20 godina, a, uz određene varijacije, većina vlada do danas tu je odluku više-manje samo obnavljala ili produžavala.
- Odluka Vlade RH o zabrani zapošljavanja u javnim službama i dalje je na snazi. Ministarstvo odobrava nova zapošljavanja pomoćnih i tehničkih radnika u skladu s potrebama i osiguranim sredstvima u državnom proračunu - sve je što su o ovome rekli u MZO-u.
Samo 43 posto osnovnih škola u Hrvatskoj ima psihologa
Problem školama predstavlja i nedostatak ostalog nenastavnog osoblja poput stručnih suradnika kao što su psiholozi i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila (logopedi, edukacijski rehabilitatori, socijalni pedagozi).
Građanska inicijativa Psihološko proljeće izradila je elaborat i bazu podataka o stručnim suradnicima u osnovnim školama te ovih dana prosvjetnoj inspekciji i dječjoj pravobraniteljici predala listu s čak 326 osnovnih škola (od njih ukupno 880) koje zapošljavaju manji broj stručnih suradnika od onoga propisanoga Državnim pedagoškim standardom (DPS).
- Prosvjetna inspekcija mora pokrenuti postupke zbog nepoštivanja normi propisanih DPS-om jer je to u opisu njihovih poslova - poručuje doc. dr. sc. Domagoj Švegar, koordinator GI Psihološko proljeće. Dodajmo kako, prema analizi te inicijative, danas gotovo 98 posto osnovnih škola zapošljava knjižničare, njih 90,6 posto ima pedagoga, polovica (50,6 posto) stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila, a manje od polovice (43,3 posto) psihologa.