ZAGREB - Loša je strana Sveučilišta u Zagrebu to što je ono fragmentirano. Kvazineovisnost fakulteta narušava velik potencijal Sveučilišta. Ovakvo kakvo jest, Sveučilište nije u položaju u kojemu može razviti bilo koju zajedničku misiju ili viziju, pa je ekstremno teško očekivati da će se ono pomaknuti unaprijed, u bilo kojem strateškom smjeru. Stoga je najhitniji zadatak Sveučilišta njegovo restrukturiranje.
Naglasci su to iz dokumenta međunarodne neovisne evaluacije našeg najvećeg i najstarijeg sveučilišta. Međunarodni su eksperti zagrebačko sveučilište posjetili ove godine. Evaluaciju je financirala Svjetska banka, a izvješće je od petka dostupno na web stranicama IEP-a (The Institutional Evaluation Programme).
Program evaluacije razvila je Europska udruga sveučilišta (European Univerity Association). Dosad su obavili 260 evaluacija u 45 zemalja. Peteročlani ekspertni tim, koji je obišao zagrebačko sveučilište, predvodio je Alojz Kralj, bivši rektor Sveučilišta u Ljubljani.
Evaluacija donosi ozbiljne kritike organizacije i rada “uspavanog diva”. Biranim riječima eksperti su upozorili vodstvo Sveučilišta da je ovakvo stanje neodrživo. Podsjećaju da će se Sveučilište u Zagrebu, u kontekstu skorog ulaska Hrvatske u EU, moći natjecati za sredstva iz fondova EU, no nekompetitivno sveučilište kakvo je ono danas teško će se nositi s konkurencijom. Evaluatori su utvrdili i da postoji loša razina svijesti društvene odgovornosti, posebice u kontekstu toga da je riječ o javnom sveučilištu.
Nije im bilo jasno zašto, usprkos prijašnjim preporukama stranih eksperata da se Sveučilište mora integrirati, ono i dalje djeluje kao “neintegrirana federalna struktura”.
“Postojeća struktura postavlja veoma značajna ograničenja na opći kapacitet za provedbu promjena, efikasnost i učinkovitost Sveučilišta, na koristi koje proizlaze iz sustava osiguranja kvalitete, kao i na korištenje uloženih sredstava iz državnoga proračuna”, navodi se u izvješću. Sveučilištu se šalje i jasna poruka da integracija automatski ne znači i centralizaciju te prijetnju autonomiji, kako se često govori u javnosti.
Evaluatori se pozivaju i na World Economic Competitiveness Report iz 2010. godine, prema kojemu se Hrvatska već sredinom 50-ih nalazila među posljednje tri zemlje po produktivnosti i inovacijama. To je iznenađujuće i teško razumjeti u kontekstu potencijala koje ima Sveučilište u Zagrebu, zaključili su eksperti.
Iako je u izvješću naglašena organizacija Sveučilišta, evaluatori su se bavili i kvalitetom istraživačkog rada te nastave. Što se tiče istraživanja, primijetili su da istraživački rezultati nisu proporcionalni veličini i statusu Sveučilišta. Kao i sve ostalo, i istraživanja su snažno fragmentirana, u brojnim slučajevima provode se u vrlo malim grupama, većinom nestrukturirano, gotovo potpuno nepovezano s bilo kakvom vizijom ili strateškim smjerom.
Tijekom sastanka s istraživačima tim je uočio da je motivacija za objavljivanje znanstvenih radova veoma niska i da nije važan element u sustavu napredovanja.
Kad je riječ o nastavi, Sveučilištu je zamjereno da ima prevelik broj studijskih programa koje bi trebalo racionalizirati. Na taj bi se način mogla poboljšati kvaliteta studija te smanjiti radno opterećenje profesora, upozorili su eksperti.