Taman kada se pomislilo da nikada neće započeti sa svojim projektima u pulskom zaljevu na bivšim vojnim zonama Sveta Katarina i Monumenti, poznati poduzetnik Danko Končar s Vladom je potpisao ugovor o koncesiji pomorskog dobra radi izgradnje i gospodarskog korištenja dviju luka posebne namjene - luke nautičkog turizma “Sveta Katarina” te luke na lokaciji razvojnog programa Brijuni Rivijera “Otok Sv. Katarina - Monumenti”.
Ugovor o koncesiji potpisan je temeljem ovlaštenja iz Odluke o dodjeli koncesije na rok od 50 godina i Končar sada konačno ulazi u posjed tog zemljišta. A od države ga je na natječaju “dobio” još 2011. godine. Od tada se javnost naslušala o tome kako će taj dio zapuštenog pulskog zaljeva s vojnim objektima koje je počela graditi još Austro-Ugarska 1912. pretvoriti u luksuzno ljetovalište i marinu, ali od obećanja je do sada malo toga realizirano.
Prvi potezi
Ipak, stvari se mijenjaju, pa Končar već ovog ljeta počinje s gradnjom marine na otoku Sveta Katarina i kopnu prekoputa njega. Potvrdila nam je to voditeljica projekta Barbara Peruško iz tvrtke Coin Inženjering. Na projektima vrijednima 60 milijuna eura rade već pet godina.
- Ugovor s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture potpisan je 28. travnja i nakon toga smo pristupili primopredaji lokacije. A tamo smo zatekli puno ribara, bespravnih stanara, potopljenih brodica, smeća... I tako smo si dali dodatni rok za ulazak u posjed, a to je 19. lipnja. A mi smo se za sve ovo pripremali i prije ptopisivanja ugovora. Izrađivali smo projektnu dokumentaciju i glavne projekte. Sada imamo sve dokumente za građevinsku dozvolu osim provedbe evidentiranja pomorskog dobra koji od 2015. godine još nije proveden, ističe nam Peruško. Vjeruje da bi, ako se to dogodi u ovom tjednu, za mjesec dana mogli imati građevinsku dozvolu jer su dobili sve suglasnosti na glavni projekt.
- Glavni se projekt odnosi na prvu fazu prve etape ukupnog projekta koji ima tri funkcionalne cjeline. Prva je Sveta Katarina - Monumenti, druga je tzv. luka 2, a odnosi se na kamenolom Monumenti, a treća je faza hotelski kompleks na poluotoku Monumenti, gdje ćemo urediti hotel sa stotinu smještajnih jedinica, podzemnu garažu i mali šoping-centar u postojećim zgradama. Sada krećemo sa Svetom Katarinom, odnosno gradnjom marine na tom području, a vjerujemo da bi ona trebala biti gotova do iduće sezone. Taj dio projekta vrijedan je oko 15 milijuna eura. Cjelokupni projekt moramo dovršiti u roku od tri godine - ističe Peruško.
Muzej
Riječ je o marini visoke kvalitete koja će imati 270 vezova u moru. Osim što će se sagraditi navedeni vezovi, na Svetoj Katarini će se rekonstruirati legendarni most, dovest će se sva potrebna infrastruktura te će se se urediti svi prateći sadržaji. A to znači da će do idućeg ljeta na Svetoj Katarini biti uređeni recepcija, charter uredi, sanitarni čvorovi, restoran, caffe bar na mjestu sadašnjeg bunkera, parkiralište te muzej u prostoru gdje se nalazi veliko zvono. Srušit će se samo jedna zgrada, gdje će se urediti parkiralište. Ipak, neće se uspjeti urediti cjelokupan prostor, nego će za iduće faze investicije ostati još jedan objekt.
- Nadam se da neće biti nikakvih prepreka za početak radova jer smo dovoljno udaljeni od grada i drugih turističkih kapaciteta. Zato vjerujem da ćemo početi čim dobijemo građevinsku dozvolu. Ujedno, ulaskom u posjed zatvaramo ovaj dio Monumenata i Svete Katarine za sva vozila. Na tom će dijelu moći proći samo bicikli i šetači. Što se tiče manifestacija koje su se organizirale na tom području, sve one koje budu kompatibilne s našim projektom ćemo podržati - ističe Peruško.
Nakon realizacije ovog dijela projekta kreće se u drugu fazu, koja obuhvaća daljnjih 130 vezova u moru i čak 1000 vezova na kopnu te uređenje servisne baze i pratećih sadržaja.
Vezovi
- Struktura vezova ovisit će, jasno, o tome kako će marina poslovati. Moramo znati da je sjeverni Jadran malo specifičniji od srednjeg, koji je nautička destinacija. Mi smo polazna točka i zimovalište. Na početku će to biti marina za manje brodice do 22 metra, a kasnije ćemo imati vezove i za 60-metarske brodove. A za takve brodove treba ipak opremiti cijelu lokaciju. Nije jednostavno sada dovesti u Pulu nekoga s takvom brodicom dok su u pozadini ruševine, nema luksuznih dućana i sve što prati taj vid turizma - ističe Peruško.
Priprema projekta bila je više nego mukotrpna, priznaje voditeljica projekta.
- Mogli bismo o tome stvarno napisati roman. S jedne strane imamo zaštićeno kulturno dobro, s druge, pak, ljudi odnose stvari s lokacije i devastiraju sve što je moguće, a od investitora se traži da isti komad koji je jučer možda odnesen vrati - tvrdi nam Peruško.