AFERA TRŽNICE

Pronađen spis kojeg je uništio Trgovački sud

Državno odvjetništvo prokopalo je svoje arhive i napokon su otkrivene tajne nagodbe Linića i Franolića. U spisu se nalaze važni dokumenti koji otkrivaju dosad nepoznate okolnosti nagodbe

RIJEKA - Prema neslužbenim, ali pouzdanim informacijama Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci u svojim je arhivama uspjelo pronaći spis P-8750/92 na temelju kojeg je sklopljena sudska nagodba kojom je Tržnicama Rijeka dodijeljena 15-godišnja koncesija i omogućeno monopolističko bogaćenje vlasnika Ivana Franolića.

Jedan spis nedostaje

U spisu koji je Trgovački sud uništio 2003. nalaze se vrlo važni dokumenti iz kojih na svjetlo izlaze do sada nepoznate okolnosti nagodbe, o čemu smo upravo jučer pisali da će zauvijek ostati tajna. Naime, sastavni dio spisa je tužba Općine Rijeka podnesena protiv Gradskih tržnica. Spis bi trebao sadržavati i odgovor Gradskih tržnica s argumentima o tome zašto bi sud trebao odbaciti tužbu i donijeti odluku da su nekretnine njihove, ali ga nema.

Kako doznajemo, uz tužbu postoje još zapisnici s dva ročišta na kojima ništa nije učinjeno te sporna sudska nagodba na koju se svi pozivaju.

Neuobičajena brzina

Analizom spisa u oči bode činjenica da je sud tužbu zaprimio 18. lipnja 1992., a nagodba je sklopljena već 3. srpnja 1992., s tim da su između održana dva ročišta. Dakle, predmet je vođen i završen nezabilježeno brzo za sudsku praksu. Zanimljivo je i da je Općina Rijeka vrijednost spora procijenila na 10.000 HRD-a, a riječ je o tužbi za četiri neprocjenjivo vrijedne kulturno-povijesne građevine.

Zašto Općina Rijeka nije tužila i za druge nekretnine?

Inače, 1972. Gradskim tržnicama Rijeka, osim zgrade ribarnice i tri paviljona, istim su rješenjem na korištenje dodijeljene tržnica Kozala, stara tržnica Zamet te ključna nekretnina smještena također na Centralnoj tržnici. Radi se o uredskim prostorijama, skladištu i dvorištu površine 940 kvadrata u bivšoj ulici V. Bagata, sada Demetrovoj 3, u kojoj se i dandanas nalazi sjedište Franolićeva carstva. Ako je Općina Rijeka, kako kaže Slavko Linić, podnosila tužbu, odnosno sklapala nagodbu da bi spasila imovinu građana, zašto nije spašavala svu imovinu, već samo dio. Dakle, ključno je pitanje zašto nije podnijela tužbu protiv Gradskih tržnica i za te ostale nekretnine, a posebno nekretninu u Demetrovoj ulici 3 koja je bila u istom zemljišnom ulošku zajedno s ribarnicom i tri paviljonima. Zašto je ta čestica izostavljena iz uloška i tužbe?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. svibanj 2024 11:58