Unajmite mikrofone, osigurajte prostor i vidimo se na Trgu bana Jelačića na Svetu Katu, opet! - jedan je od komentara sindikalaca, nakon zadnje ponude vladinih pregovarača predstavnicima sindikata javnih službi.
Kako doznajemo, u novom (trećem) krugu pregovora predstavnici Vlade ponudili su dvije opcije rasta osnovice plaća. Prema prvoj, zaposlenici državnih i javnih službi dobili bi jednokratno tzv. energetski dodatak od 1250 kuna i rast osnovice od 1. prosinca u iznosu od četiri posto. Druga ponuda vladinih pregovarača je četiri posto rasta osnovice od 1. listopada te dva posto od 1. travnja.
Sindikati javnih službi prvu su ponudu odbili, a o drugoj će provesti referendum među članstvom, no u pojedinim sindikatima već naslućuju da će takva ponuda biti odbijena. U tom slučaju pokreće se postupak mirenja, ali i intenziviranje priprema za sindikalne akcije, koje uključuju štrajk i(li) prosvjed. Riječ je o zaposlenicima u sustavima zdravstva, kulture, obrazovanja, znanosti…
S druge strane, sindikati državnih službi navodno bi mogli prihvatiti jednu od ponuda Vlade.
Nakon prošlotjednih pregovora, sindikati i Vlada nisu izlazili s iznosima zahtjeva, odnosno ponude, no nakon današnjeg sastanka iznosi su poznati.
Prvi (prošlotjedni) zahtjev sindikata iznosio je 15 posto povišice od 1. listopada, koja bi se ‘prelila‘ i na iduću godinu. Ponuda Vlade prošlog tjedna bila je četiri posto od 1. listopada. Sada je Vlada svoju ponudu korigirali za dodatnih dva posto od 1. travnja, dok su sindikati ‘popustili‘ na ukupno 13 posto u dva dijela. Dok, dakle, sindikati traže ukupnu povišicu od 13 posto, Vlada nudi šest.
– Voljni smo i dalje pregovarati, ali oko ozbiljne ponude. Ponudili su jednokratni dodatak od 1250 kuna, no naši članovi moraju biti svjesni da ih se time samo zavarava. To je jednokratno, sad i nikad više, kaže za Jutarnji Nada Lovrić, predsjednica Sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.
Potvrđuje da će ponudu Vlade o porastu osnovice od četiri posto od 1. listopada, te na proljeće dodatnih dva posto, postaviti članovima idućeg tjedna na referendumsko izjašnjavanje.
- Bez prejudiciranja, naslućujemo već sada da će s obzirom na okolnosti ta ponuda biti odbijena. Naš je zahtjev osam posto od 1. listopada, plus pet posto od 1. siječnja, a to je ogromna razlika u odnosu na ono što Vlada nudi. Svi su svjesni realnog pada kupovne moći zaposlenika javnih službi, no sindikati moraju učiniti sve da taj pad bude što manji. Kupovna moć naših članova, kao i drugih građana, pada, pri čemu drugim zaposlenicima u Hrvatskoj plaće nominalno rastu, dok naše stagniraju, upozorava Lovrić.
Ovisno o rezultatu izjašnjavanja članstva sindikata javnih službi, sijedi ili novi krug pregovora ili postupak mirenja. U idućem tjednu nema zakazanih pregovora.
Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić na službenim je sindikalnim stranicama objavio izvještaj sa sastanka pregovaračkih odbora, pod naslovom „Zar je vaš sin zaboravio prosvjetare?“. Prenosimo ga u cijelosti:
Izvještaj s 3. sastanka pregovaračkih odbora naslovio sam rečenicom koju je na sastanku izrekao Marko Primorac, ministar financija, a koju su njegovu ocu, inače bivšem srednjoškolskom profesoru, u kontekstu aktualnih pregovora, uputile kolege s kojima je nekada radio.
I ovaj su sastanak vodili ministar rada i socijalnog sustava Marin Piletić i predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem koja je otvarajući sastanak ustvrdila da sindikati ostaju pri svome zahtjevu s prethodnog sastanka.
Nakon što je ministar Primorac obrazložio zašto nema potrebe zasad uključivati u pregovore premijera jer je ponuda Vlade rezultat konzultacija i s Andrejom Plenkovićem, Sanja Šprem je podsjetila na više ranijih situacija u kojima je spor između Vlade i sindikata rješavao predsjednik Vlade.
Odgovarajući Sanji Šprem Primorac je naglasio da ponudu Vlade, za razliku od zahtjeva sindikata, smatra realnom.
Zašto plaće nemaju utjecaja na trenutačnu inflaciju u europskim zemljama – doznali smo od Vilima Ribića iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Prema Ribiću, a njegovo mišljenje dijeli sve veći broj ekonomskih autoriteta, uzrok ove inflacije nije u potražnji nego u ponudi. Još jednom Ribić je ponovio da je nužno povećati osnovicu za 2023. godinu ali i provesti njenu indeksaciju.
Nakon što je iscrpno obrazložio svoje neslaganje s Ribićem, ministar Primorac je najavio uvođenje poreza na ekstraprofite u 2023. godini. Ministar je još jednom istaknuo da 4-posto od 1. svibnja i 4-posto od 1. listopada „približno“ prati inflaciju i da je to jedino rješenje sada kada se nalazimo u situaciji „gotovo pa ratne ekonomije“.
Još jedno se čulo od Matije Kroflina iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja da će ponuda vlade koja nedostatno prati inflaciju izazvati manju potrošnju, a samim time i manje novca u državnom proračunu.
Odgovarajući Kroflinu Primorac je rezolutno ustvrdio da neće biti nikakvog probijanja proračunskog deficita.
Da sastanci na koje predstavnici Vlade dolaze bez bolje ponude za posljedicu imaju jedino odugovlačenje s pregovorima, dakle, ono za što se tvrdilo da će se izbjeći, te da u mogućnost iznalaženja kompromisa treba uključiti i proširivanjem pregovora na povećanje iznosa nekih materijalnih prava i naposljetku na nužnost limitiranja iznosa visine plaća u državi za vrijeme aktualne krize – najvažniji su dijelovi izlaganja Željka Stipića iz Sindikata Preporod.
Čak 69-posto prosvjetara nije zadovoljno visinom svojih plaća čulo se od Nade Lovrić iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama koja se pozvala na istraživanje Instituta za društvena istraživanja.
U nastavku sastanka prevladavala su „jalova“ izlaganja s obje strane iz kojih smo po tko zna koji put čuli da je deficit u našoj državi opet postao apsolut (Ribić), da je zaduživanje država opet, s kamatom od 5-posto, jako skupo i da subvencijama za električnu energiju Vlada, jer nema instrumente za vođenje intervenističke politike, pomaže bogatima jer njih 13-posto troši 50-posto struje (Primorac).
Uslijedila je stanka nakon koje je ministar Primorac sindikatima iznio novu ponudu: povećanje osnovice za izračun plaće za 4-posto od 1. listopada i povećanje osnovice od 2-posto od 1. travnja.
Ministar Piletić je još nadodao da „to nije sve“ i najavio povećanje mirovina u 2023. godini, povećanje minimalne plaće i rješavanje pitanja član/nečlan.
Nakon što je Sanja Šprem ustvrdila da se radi o ponudi koja predstavlja smanjenje plaća i ove i iduće godine, Vilima Ribića je zanimalo što će biti s indeksacijom o kojoj se razgovaralo. „nikakve indeksacije kroz TKU neće biti, odgovorio je Piletić, ali i naglasio da će novih pregovora o povećanju osnovice u 2023. godini sigurno biti ako se situacija pogorša.
Ministri nisu pokazali razumijevanje za prijedloge Stjepana Topolnjaka iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi i Željka Stipića da se stavove dviju strana pokuša približiti povećanjem iznosa pojedinih materijalnih prava, kao što je npr. božićnica.
Novi će se sastanak održati između 18. i 21. listopada i na njega će sindikati doći s odlukama svojih tijela ili rezultatima izjašnjavanja članstva.