U nastavku donosimo:
- što u analizi otkrivaju Ivana Kanceljak (Pravna poliklinika) i Sunčana Roksandić (Pravni fakultet) o postupanjima Inspektorata i sudova
- koje su tipične pogrešne kvalifikacije prekršajnih djela i zašto su presudne za ishod postupaka
- koje povrede potrošačkih prava završavaju osuđujuće i koji su najčešći obrasci nepoštene prakse u trgovini
- gdje Inspektorat najviše zapinje u digitalnoj sferi te koja znanja i digitalne kompetencije nedostaju
- iskustva i stavove aktera iz sustava o nadzoru cijena pri uvođenju eura i posljedicama za sudove
Hrvatska ima zakone i propise koji bi trebali štititi potrošače, no detaljna analiza prvostupanjskih presuda u slučaju kršenja njihovih prava pokazala je kako i Državni inspektorat i sudovi imaju dosta problema u sankcioniranju takvih prekršaja, što trgovcima u Hrvatskoj ostavlja puno manevarskog prostora.
Česti prigovori na rad Inspektorata pritom nisu nikakva tajna, no detaljna analiza koju su provele voditeljica Pravne poliklinike Ivana Kanceljak i izvanredna profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu Sunčana Roksandić dokazala je i više od toga: preko 82 posto postupaka koji su se tijekom 2023. i 2024. godine vodili protiv trgovaca zbog optužbi za provođenje agresivne poslovne prakse na kraju je okončano u korist trgovca, odnosno oni nisu proglašeni krivima, a glavni razlog...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....