Deficit proračuna opće države u prvih šest mjeseci ove godine zbog koronakrize iznosi 17,9 milijardi kuna, odnosno 4,9 posto BDP-a, pokazuje izvješće o izvršenju državnog proračuna za prvo polugodište 2020. koje je jučer na sjednici Vlade predstavio ministar financija Zdravko Marić.
Pritom manjak državnog proračuna iznosi 16,7 milijardi kuna, izvanproračunskih korisnika poput HZZO-a iznosi 844 milijuna kuna, a lokalne i regionalne jedinice u minusu su 329 milijuna kuna.
Lockdown
Realni pad BDP-a u prvom polugodištu iznosi 7,8 posto. Pritom je u prvom kvartalu ostvaren blagi rast od 0,4 posto, da bi u drugom tromjesečju, kada je došlo do potpunog lockdowna, BDP snažno pao za 15,1 posto, što predstavlja najveći pad od 1995. godine.
Padu BDP-a najviše su pridonijeli smanjenje izvoza od 25,6 posto, smanjenje potrošnje od 6,8 posto te smanjenje bruto investicija u fiksni kapital od 6,3 posto. Pad je ipak ublažen smanjenjem uvoza od 17,5 posto, dok je državna potrošnja rasla za 2,7 posto.Negativna kretanja najizraženija su u sektoru turizma u kojem je u prvoj polovici godine zabilježen pad broja turističkih noćenja od 77,1 posto, pad prometa u trgovini na malo od 6,6 posto te pad obujma industrijske proizvodnje od 6,4 posto, dok su građevinski radovi u prvih šest mjeseci ove godine zabilježili međugodišnji rast od 3,1 posto.
Prosječna plaća
Broj registriranih nezaposlenih u prvom se polugodištu povećao za 8,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani i iznosio je oko 148.000, dok se broj osiguranika smanjio za 0,5 posto, čemu je najviše pridonijelo smanjenje zaposlenosti u sektorima turizma i ugostiteljstva.
Prosječna neto plaća iznosila je 6725 kuna, bilježeći rast od 2,2 posto, dok je prosječna inflacija iznosila 0,5 posto. Došlo je i do usporavanja kreditnih aktivnosti banaka, ali je HNB donio mjere zadržavanja likvidnosti domaćeg financijskog sustava.
Porez na dobit i PDV
Ukupni prihodi proračuna manji su za 7,2 posto nego u istom razdoblju lani i iznosili su 60,4 milijarde kuna.
Porezni prihodi smanjeni su 13,6 posto i iznose 32 milijarde kuna. Od toga, porez na dobit manji je za 21 posto i iznosi 4,2 milijarde kuna. Prihodi od PDV-a iznose 20,5 milijardi kuna i bilježe smanjenje od 12,6 posto. To je prvenstveno rezultat pada osobne potrošnje zbog koronakrize, ali i poreznih rasterećenja koja su u primjeni od početka godine. Prihodi od trošarina iznosili su 6,5 milijardi kuna i manji su za 11,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Prihodi od doprinosa u prvom polugodištu iznose 10,4 milijarde kuna i bilježe smanjenje od 12,2 posto, što se tumači omogućavanjem odgode ili otpisa potraživanja tvrtkama zbog koronakrize.
Prihodi od pristojbi iznose 1,7 milijardi kuna i manji su za 19,1 posto nego lani.
Veće osnovice
Rashodi proračuna u prvom polugodištu iznose 77,1 milijardu kuna i veći su za 10,1 milijardu kuna, odnosno za čak 15,2 posto.
Najveće povećanje rashoda bilježi se kod mjera za očuvanje radnih mjesta koje iznose 6,7 milijardi kuna, ali tu su i još neki izdaci povezani s koronavirusom koji iznose 2,8 milijardi kuna. Uz to, u prvom polugodištu rasli su i troškovi za zaposlene u javnom i državnom sektoru, i to za 1,2 milijarde kuna pa su ukupno iznosili 15,5 milijardi kuna. Povećanje se odnosi na veću osnovicu za javne i državne službenike koja je od 1. siječnja povećana za dva posto, za tri posto su povećani i koeficijenti za nastavno osoblje u osnovnim i srednjim školama, povećan je i dodatak na plaću za tri posto nenastavnom osoblju, povećani su i dodaci na plaću u zdravstvu te za prekovremene, za tri posto su povećani dodaci policiji, a povećan je i regres s 1250 kuna na 1500 kuna.
Rashodi su povećani i za mirovine, i to za 740,1 milijun kuna zbog indeksacije.