‘Protiv smo ideje da nove članice EU-a nemaju potpuno pravo odlučivanja. NIS? Sa SAD-om smo radili na odgađanju sankcija‘

Hrvatski premijer Andrej Plenković u srijedu je na marginama sastanka Berlinskog procesa rekao da se protivi ideji da nove članice Europske unije u početku nemaju potpuno pravo odlučivanja.

Plenković je u Londonu sudjelovao na sastanku na vrhu Berlinskog procesa, inicijative osnovane s ciljem približavanja šest država zapadnog Balkana Europskoj uniji.

Iako je pitanje proširenja dobilo novi zamah zbog promijenjenih geopolitičkih okolnosti, dio europskih političara upozorava da se ono ne može ostvariti bez promjene načina na koji funkcionira sama Europska unija, posebice u procesu donošenja odluka.

Jedna od ideja je da eventualne nove članice nemaju potpuno pravo glasa dok EU ne promijeni sadašnji način funkcioniranja koji omogućava pojedinim državama da blokiraju zajedničke odluke, što primjerice često čini Mađarska.

„Ta ideja cirkulira zadnjih par godina, no ja nisam osobito njome oduševljen”, rekao je Plenković na marginama susreta održanog u londonskom Lancaster Houseu. „Jedna od glavnih svojstava država je da je se poštuje. A poštuje je se ako ima jednaka prava”, naglasio je hrvatski premijer.

Članstvo bez prava odlučivanja bilo bi kao da „si pozvan na prijem, a da stojiš ispred dok su drugi unutra”, smatra Plenković.

„Nisam uvjeren u to”.

Hrvatski premijer rekao je da je pristup EU-a prema proširenju danas mnogo „otvoreniji nego što je bio prije nekoliko godina, uzimajući u obzir globalne sigurnosne izazove koji se reflektiraju na stabilnost Europe”.

Zemlje kandidatkinje trebale bi iskoristiti tu priliku, ali da pritom „ispune svoje zadaće” – prihvaćanje pravne stečevine, izgradnju institucija i sposobnost izdržavanja pritiska zajedničkog europskog tržišta, rekao je premijer na kraju susreta Berlinskog procesa.

Riječ je o formatu pokrenutom 2014. na konferenciji država zapadnog Balkana i na inicijativu Njemačke kojom je tada vladala kancelarka Angela Merkel.

Proces danas okuplja šest država zapadnog Balkana, uz zemlje partnerice – Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Francusku, Njemačku, Grčku, Italiju, Poljsku, Sloveniju i Ujedinjeno Kraljevstvo.

‘Sa SAD-om smo radili na odgodama sankcija NIS-u‘

Hrvatska je s američkom stranom radila na odgađanju sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) kako ne bi došlo do energetske ugroze te zemlje, rekao je Plenković.

Sjedinjene Države u siječnju su uvele sankcije NIS-u zbog većinski ruskog vlasništva, no te mjere odgađane su osam puta, do početka listopada. Jadranski naftovod (Janaf), preko kojega je Srbija dobivala 90 posto sirove nafte, tada je prestao izvoziti taj energent do rafinerije u Pančevu.

Hrvatski premijer u srijedu je na sastanku Berlinskog procesa u Londonu prvi put razgovarao s novim srpskim predsjednikom vlade Đurom Macutom, pa i o temi NIS-a.

Pozicija Hrvatske u razdoblju u kojem su američke sankcije „visile u zraku” je „cijelo vrijeme bila da ne želimo da dođe do energetske ugroze” Srbije, rekao je Plenković.

„Koliko mogli smo s naše strane radili s američkim partnerima da se sankcije stalno odgađaju”, istaknuo je hrvatski premijer.

Hrvatska je nakon što su sankcije stupile na snagu "morala obustaviti dotok nafte" jer bi u protivnom dovela Janaf "u pravni problem i praktički u režim sankcija", što bi bilo "potpuno besmisleno", naglasio je Plenković, pa izrazio nadu će se riješiti pitanje većinskog vlasništva.

U slučaju restrukturiranja NIS-a „sankcija više ne bi bilo i sve bi funkcioniralo normalno”, zaključio je.