SDP je u ime koalicije Hrvatska raste jučer dostavio Mostu pisano očitovanje na njihove reformske prijedloge na više od 180 stranica, a predsjednik SDP-a Zoran Milanović pregovore je proteklih dana ocijenio kvalitetnima i ponovio kako s Mostom žele i mogu partnerski surađivati. SDP je od prvog dana pregovora s Mostom od svojih ministara nadležnih za resore o kojima se pregovaralo prikupljao odgovore, a potpredsjednik Vlade Branko Grčić sve je to uredio i nadzirao.
S gotovo svim Mostovim prijedlozima SDP i njegovi partneri se slažu, s manjim dijelom se djelomično ili načelno slažu, a tek su dvije točke u kojima se ne slažu. Tako se, primjerice, SDP protivi ukidanju poreza na dividendu i nudi postupno smanjivanje opće stope poreza na dobit.
Slaže se i s reformom javne i lokalne uprave i samouprave, uz napomenu da ne bi automatski trebalo ukidati sve općine s brojem stanovnika manjim od 5000, već da uvjet bude i fiskalni kapacitet. Ne slažu se ni sa zahtjevom da treba postrožiti nadzor sigurnosnog aparata, jer bi omogućavanje prava na nesmetan i nenajavljen posjet svim institucijama značilo pružanje nove, represivne ovlasti tijelu koje treba obavljati nadzor.
Ne slažu se ni s ukidanjem mjesečnog izvještaja o nenaplaćenim potraživanjima, a kada je riječ o istraživanju Jadrana, nisu odgovorili jesu li za moratorij, već pristaju da se dodatno sagledaju svi aspekti i elementi prije donošenja konačne odluke. Pristaju i na isključivi gospodarski pojas na moru. Jutarnji donosi ključne naglaske iz SDP-ovih odgovora.
VANJSKA POLITIKA Gospodarski pojas ne bi dionio nikakve promjene
Proglašenje isključivog gospodarskog pojasa na području cijele Republike Hrvatske jedan je od, kako su rekli u Mostu prošli tjedan, njihovih glavnih uvjeta za davanje podrške novoj Vladi. Tako se ovaj pojam još jednom vratio na političku scenu, kao tamo 2003. godine, kad je Hrvatska seljačka stranka, koju je vodio Zlatko Tomčić, uvođenje pojasa postavila kao jedan od svojih ključnih političkih uvjeta tadašnjoj koaliciji. Konačno je proglašen famozni ZERP (zaštićeni ekološko ribolovni pojas) ali je ubrzo bio suspendiran za članice EU nakon što je Hrvatskoj nanio znatne političke štete.
Koalicija Hrvatska raste dala je u odgovoru Mostu vrlo jasan pregled stanja u kojem ističe i promjenu okolnosti nakon ulaska Hrvatske u EU (npr. ne možemo zabranjivati ulazak ribarica zemalja članica u pojas). I stoga, iako se formalno slažu da bi se Isključivi gospodarski pojas mogao proglasiti, ispravno napominju u svojim stajalištima kako "Hrvatska ne može donositi u gospodarskom pojasu propise koji bi bili u suprotnosti s propisima o zajedničkoj ribarstvenoj politici EU", kako se ulazak brodova iz drugih zemalja članica u pojas ne može "naplaćivati" i sl. Dakle, možemo proglasiti pojas, ali to ni na koji način neće promijeniti uvjete koji vrijede za brodove zemalja članica EU, prije svega jasno, talijanskih. I stoga se može postaviti pitanje zašto Most kao jedan od svojih posljednjih, ali glavnih uvjeta postavlja gospodarski pojas koji je u značajnoj mjeri reguliran te uvjetovan članstvom u EU. Tumačenje može biti sljedeće: gospodarski je pojas još od 2003. godine mantra raznih skupina i izvlači se na stol svaki put kada se postavljaju uvjeti a da ne postoji cjelovito i dubinsko poznavanje problematike, a političko-populistički dobro zvuči "trpimo štetu na moru". Interesantno je i da je to jedino pitanje iz domene vanjske politike koje je Most stavio - naknadno, ponovimo - na popis svojih uvjeta. To, pak, sasvim jasno pokazuje da ih vanjska politika ili ne zanima ili ju naprosto ne razumiju (kao i važne aspekte sigurnosne politike), a pojas im je dobro nabačen kao još jedan mehanizam uvjetovanja.
(Željko Trkanjec)
MONETARNA POLITIKA HNB treba tiskati novac, štednja i krediti u kunama
Zagreb, 060314.Nastavak 12. sjednice Sabora na kojoj se razmatra Prijedlog zakona o financijskom poslovanju i racunovodstvu neprofitnih organizacija.Na fotografiji: zamjenik ministra financija Boris Lalovac.Foto: Dragan Matic / CROPIX
Koalicija Hrvatska raste gotovo je u cijelosti suglasna s prijedlozima Mosta oko toga što bi ubuduće trebala raditi središnja banka, iako je ona prema zakonu neovisna o politici. Na prvom mjestu je promoviranje nacionalne valute, na čemu Ministarstvo financija, kažu, već radi kroz razvijanje domaćeg tržišta kapitala i izgradnju dugoročne krivulje prinosa do 2026.
- Vlada razvija kunsko tržište i kroz svoje dvije institucije - HBOR, koji ima 40 posto plasmana u kunama i HPB sa 60 posto plasmana u kunama, objašnjavaju. No, u taj proces treba se više uključiti i HNB tako što bi kreirao dugoročne kunske izvore iz kojih bi banke davale kunske plasmane za gospodarstvo. To bi postigla kroz tri mjere: počeo bi dugoročnim repo aukcijama na kojima bi se kao kolateral mogle založiti državne i korporativne obveznice, uveli bi se dugoročni swapovi, odnosno zamjena eura za kune uz poznate uvjete te bi se postupno smanjile i obvezne pričuve banaka, i to na način kojim bi se promovirala kunska štednja i kunski krediti. Također, penalizirali bi se eurski kredit kroz veće kapitalne zahtjeve bankama.
Suglasje vlada i u vezi drugih pitanja, poput definiranja kamatne stope kod kredita s valutnom klauzulom, pri čemu je cilj da "fiksna marža bude doista fiksna". Nadalje, glavni cilj svih politika, pa i monetarne, smatra SDP-ova koalicija, treba biti rast zaposlenosti i proizvodnje. Poput ECB-a, i HNB bi trebao povećati količinu novca u sustavu i zaustaviti deflaciju.
- S obzirom na to da je deflacija rezultat nedostatne efektivne potražnje, držimo da monetarna politika može i treba utjecati na kreiranje dodatne potražnje kroz instrument QE-a. Očekivani efekt bit će smanjenje kamatnih stopa i pozitivan utjecaj na investicije i potrošnju, uz blagi i kontrolirani utjecaj na rast opće razine cijena. To podrazumijeva i pojačanu aktivnost i protuciklično ponašanje poslovnih banaka, navodi se u očitovanju.
(Marina Klepo)
PRAVOSUĐE Ubrzati rad sudova i učiniti postupke jednostavnima
SDP predlaže izmjene zakona kojima bi se odredili rokovi za imenovanje sudaca i tužitelja, a radi ubrzanja predmeta već je izmijenjen Zakon o parničnom postupku, ali se prihvaća prijedlog Mosta da se dodatno ubrzaju i to tako da se zakonskim intervencijama sucima da još alatka za žurnije suđenje. Prihvaćena je i namjera Mosta da se smanje zaostaci, s time da je u odgovoru navedeno kako su oni već bitno smanjeni, kao i mjere koje je u tom pravcu Ministarstvo pravosuđa već pripremilo. Most je tražio da se radi ujednačavanja sudske prakse uvedu ogledni predmeti, a SDP je odgovorio kako to prihvaća i izložio im detalje već napisanog zakonskog prijedloga. Ista je stvar i sa zahtjevom Mosta za pojednostavljenjem postupka. Zakonski pomaci napravljeni su još zakonom iz 2012. godine, a pripremljene su dodatne mjere.
Radikalan prijedlog Mosta da se objedine Državnoodvjetničko i Državno sudbeno vijeće prihvaćen je uvjetno, uz napomenu da su za to potrebne ustavne promjene, kao i prethodna šira društvena rasprava. Informatičko povezivanje sudova i drugih tijela koja u širem smislu spadaju u pravosuđe SDP-u je također jedan od prioriteta. Most su izvijestili o svemu što je do sada poduzeto, a u odnosu na njihov prijedlog da se DORH-u omogući ulaz u podatke MUP-a, Porezne uprave i Fine, odgovoreno je kako bi to trebalo pažljivo zakonski regulirati da se ne derogiraju ovlasti MUP-a, Porezne uprave i Fine. Na povezivanju katastra i zemljišnih knjiga se radi, i veliki dio posla je već obavljen, samo ga treba završiti, odgovara SDP. Neki prijedlozi Mosta, poput ovlasti javnog bilježnika da upiše hipoteku već su više od godinu dana na snazi. Slično je i u odnosu na zaštitu dužnika kada je pod ovrhom nekretnina u kojoj živi. Ako mu je to dom, mjere zaštite su u Zakonu o ovrsi, a dodatne su u Zakonu o zaštiti potrošača.
(Ivanka Toma)
ENERGETIKA Stručnost ustupila mjesto politici
Već nakon objave Mostovih pregovaračkih pozicija vezanih za energetiku, bilo je jasno da se radi o tematici o kojoj ta stranka ima vrlo upitnu ekspertizu. Među ostalim, tako je Most u svojim zahtjevima iznio nekoliko poprilično začuđujućih inicijativa. Primjerice, predlagalo se de facto cijepanje Hrvatske elektroprivrede koja bi nakon realizacije nekoliko Mostovih inicijativa prestala funkcionirati kao vertikalno integrirana kompanija, zatim privremeni moratorij na gradnju termoelektrana, ali bez specifikacije odnosi li se to samo na one pogonjene ugljenom ili termoelektrane općenito (plin, biomasa...), ali i moratorij za istraživanje ugljikovodika u Jadranu.
U koaliciji Hrvatska raste utoliko su se našli u poprilično nezgodnoj situaciji, s obzirom na to da je razumljiv interes privući Most u koaliciju, no s druge strane pristati na znatan dio njihovih energetskih "reformi" ne samo da bi bilo štetno, već i kontradiktorno politikama koje su zdušno zastupali u prvom mandatu. U tom kontekstu, uvidom u odgovore koalicije Hrvatska raste Mostu čini se kako su u sektoru energetike stručni argumenti prevladali političkim interesima. Koalicija je tako bezuvjetno prihvatila prijedloge Mosta vezane za razvoj nove nacionalne energetske strategije, za unaprjeđenje državnih politika na polju energetske učinkovitosti te načelno jačanje modela kojim bi građani kroz zadruge i udruženja ulagali u obnovljive izvore energije.
Uvjetni pristanak dali su i još na nekim općenitim mjerama, no iako to izričito ne kaže, koalicija Hrvatska raste poprilično je jasno odbila cijeli niz Mostovih prijedloga. Tako nisu spremni provesti vlasničko razdvajanje elektroenergetske mreže od HEP-a, nisu spremni uvesti obvezu da HEP-ove elektrane svoju struju obvezno prodaju na burzi, a niti povećati kvote za obnovljive izvore energije za novih 200 megavata, pravdajući to konzekventnim rastom energije. Moratorij na termoelektrane spremni su uvesti samo za Plomin C, i to na vrlo kratki rok, dok u slučaju istraživanja nafte u Jadranu nude još jednu reviziju cijelog procesa, ali bez moratorija.
Na kraju, Mostu su sugerirali i nekoliko tema o kojima bi se trebalo razgovarati, poput budućnosti Ine, HEP-ovom razvoju u regiji i odnosima u plinskom sektoru s Mađarskom. Sve u svemu, odgovori SDP-a i partnera na prijedloge vjerojatno neće razveseliti Most, no izbora baš tu i nije bilo. Sve ostalo bilo bi politikantstvo s potencijalno katastrofalnim posljedicama.
(Marko Biočina)