OBEŠTEĆENJE

PRVE PROCJENE NAKON RAZORNOG POTRESA: SANACIJA BI SE MOGLA PROTEGNUTI NA 7 GODINA 'Država za obnovu može dati samo 5 posto ukupnog iznosa...'

Zagreb, 220320.
Zeleni val kod Dzamije.
Posljedice potresa u centru grada.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Posljedice potresa pokraj Trga žrtava fašizma i karta Zagreba s prijavljenim oštećenjima

U narednim mjesecima donijet će se i novi zakon koji će propisati kriterije, možda i više iznose sufinanciranja, kaže ministar Štromar

- Iznos novčanih sredstava ne može biti veći od pet posto iznosa konačne potvrđene štete na imovini pojedinog oštećenika - citirala je jučer Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica elementarnih nepogoda Mirka Jozić, zagrebačka pročelnica za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša.

Drugim riječima, građani koji nemaju posebno osiguranje stana mogu očekivati da će im iz nacionalnog fonda biti obeštećeno tek pet posto stvarnih troškova!

No, Jozić dodaje da će Vlada morati donijeti novi Zakon o saniranju posljedica potresa u Zagrebu, koji bi definirao ipak nešto veće iznose za pojedine kategorije građana.

I ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar najavljuje novi zakon koji bi se konkretno odnosio na sanaciju štete nastale u potresu 2020. godine. Tim zakonom bi se, kaže, točno definirali kriteriji za obnovu objekata stradalih u potresu.

Sufinanciranje od pet posto je, naime, prva vatrogasna mjera za pomoć svima (osim onih koji imaju imovinu osiguranu od potresa i nelegalne objekte), a tek bi se novim zakonom definirala konkretnija ulaganja u stradale objekte.

Jasni kriteriji

- Tim zakonom morat će se definirati i kriteriji jer neće se sufinancirati obnova pod jednakim uvjetima onima koji imaju više nekretnina i veća primanja kao i onima slabijeg imovinskog stanja - kaže pročelnica Jozić.

Ta druga mjera, naime, sigurno nije neko skorije riješenje. Jer, prema neslužbenim procjenama stručnjaka, ta obnova mogla bi potrajati od dvije do sedam godina. Jučer je, naime, do 16 sati pristigla 21 tisuća prijava oštećenja od potresa. Iako ta brojka vjerojatno nije realan prikaz stanja jer su neki stanari slali i pojedinačne prijave, šteta je velika, a više od 7000 objekata je pogođeno.

 

I dok jedni govore da situacija na terenu funkcionira te da volonteri svakodnevno rade na procjenama, drugi, pak, svjedoče da u Zagrebu trenutačno vlada potpuni kaos.

- Nema jasnih informacija, ni uputa. Dimnjaci vise po gradu i malo ih se otklanja, krovovi su razrušeni diljem grada, a nitko ne donosi cerade. Nema, primjerice, nikakvih najava ni o tome gdje odlagati građevinski otpad. Sve informacije dijele se tako da ti netko koga poznaješ pošalje poruku na društvene mreže. Ni upravitelji zgrada ne znaju što raditi - priča nam jedan predstavnik stanara. U Gradu, pak, ukazuju da se radi u izvanrednim okolnostima te da uz epidemiju sad moraju rješavati i posljedice potresa, ali da sve njihove službe rade.

Ministar graditeljstva Štromar kaže da ne zna kada bi se novi zakon mogao naći u proceduri.

Intenzivan rad

- Ne znam kada bi to moglo biti, za dva tjedna ili dva mjeseca, ali intenzivno radimo na njemu - najavljuje ministar Štromar te dodaje da je to nužno jer prema “postojećim zakonima nema modela po kojem bi se moglo brzo i adekvatno reagirati”.

- Prije svega, bitno je da se pomogne svima čiji su objekti srušeni ili oštećeni. Proceduru treba svesti na minimum. Treba djelovati brzo, uključit ćemo i Ministarstvo kulture jer je dio grada pod kulturnom zaštitom - najavljuje ministar Štromar, dodajući da će sanaciju biti nužno raditi uz pomoć suvremenih materijala kako bi se smanjio mogući budući štetni utjecaj potresa na te zgrade. Kaže da postoje s jedne strane štete u centru grada, a s druge strane oštećene obiteljske kuće u drugim dijelovima grada pa treba naći model kojim bi se pomoglo svima. - Prvo treba u najkraćem roku procijeniti u kojim se zgradama ne smije obitavati.

 

To radi stotinjak stručnjaka koji volontiraju. Uspostavljen je i digitalni upis svake prijave. Oni odmah unose zatečeno stanje kako bi se kreirala evidencija s terena te da bi se što prije moglo krenuti s fazom sanacije. Potom treba početi raditi troškovnike sanacija tih građevina i projektna rješenja, a paralelno s tim i novi zakon koji bi sve trebao definirati i ubrzati. Na tome radimo u suradnji s Ministarstvom kulture i Gradom Zagrebom - objašnjava ministar Štromar te dodaje da bi se novac trebao osigurati iz državnog proračuna, Grada Zagreba, Europske unije, Fonda za Zagreb te međunarodne konferencije.

No, ljudi na terenu svakodnevno se suočavaju s raznim problemima. Krešimir Kompesak, predsjednik Vijeća Gradske četvrti Podsljeme, jučer je objavio dopis koji je poslao nadležnima.

Epicentar

“Područje Gradske četvrti Podsljeme bilo je epicentar snažnog potresa i mnogo privatnih objekata (obiteljskih kuća) pretrpjelo je znatna oštećenja. Ljudi su u u strahu, ne žele u svoje objekte dok statičar ne izvidi sigurnost istih.

Nakon obilaska terena s predsjednikom Vlade RH i gradonačelnikom Grada Zagreba, koji su uvidjeli razmjere štete i opasnost koja prijeti od urušavanja objekata, molimo vas da hitno osigurate dodatnu pomoć u ljudstvu, pomoć vojnih snaga RH, dodatnu zaštitnu opremu u vidu zaštitnih maski, zaštitnih rukavica i sredstva za dezinficiranje. Naime, ogroman je broj objekata koji imaju urušen dimnjak, štete na krovovima objekata, štete oko svojih objekata, koji trebaju hitnu pomoć.

Trenutno raspoložive snage nisu dovoljne, a ljudi su u paničnom strahu zbog stalnih novih podrhtavanja, snijega koji pada bez prestanka, napuklih i opasnih dimnjaka i crepova s krovova. Stvaraju se veće grupe ljudi pokušavajući si međusobno pomoći, što samo povećava potencijalno širenje zaraze. Ni pripadnici civilne zaštite, kao ni ostali građani, nemaju dovoljno zaštitne opreme za prevenciju zaraze. Ni pripadnici civilne zaštite, kao ni ostali.

Zbog svega navedenog molim vas da hitno osigurate dolazak dodatnih operativnih i vojnih snaga na području - navodi Kompesak u dopisu.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo