- Pa kakva je to zemlja u kojoj je hrabrost kad netko pred ministrima kaže istinu - pomalo u nevjerici me pita Gordan Gledec, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) koji je prije desetak dana “očitao bukvicu” ministrima Tomislavu Ćoriću i Marku Paviću. Dekanov govor, u kojem je pred dvojicom ministara upozorio na problem “ekstremnog administriranja”, postao je pravi viralni hit o kome se već danima priča.
- Puno ljudi me zvalo, a dobio sam i niz zahtjeva za prijateljstvom na Facebooku i LinkedInu. Što se tiče medija, moram priznati da mi nije bilo ugodno kad su svi zvali i tražili intervju. Čini se da ljudi u Hrvatskoj zaboravljaju što znači riječ ministar: to nije mini zvijezda nego sluga naroda - rekao je Gledec. Ističe kako nije očekivao da će njegov govor toliko odjeknuti u javnosti te da se u početku opirao da uopće govori prigodom svečanog potpisivanja ugovora za financiranje istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama.
- Iz Ministarstva zaštite okoliša su tražili da u dvorani na FER-u održe svečano potpisivanje ugovora. Znamo kako to ide: ljudi dođu, potpišu ugovore, slikaju se i idu dalje. Onda su me pitali da kao domaćin održim govor. Rekao sam: ‘Ma nemojte, nema potrebe da ja govorim’. Odgovorili su: ‘Pa bilo bi zgodno da govorite’. Na to sam rekao: ‘Pazite, nemojte mi davati riječ’. No, inzistirali su: ‘Samo vi recite što želite, nije nikakav problem’. Čak sam i na ulazu u dvoranu upozorio jednog od ministara da neću govoriti lijepe stvari, a njegovi ljudi su mi rekli da nema problema - prisjeća se Gledec. A kad su mu na svečanosti dali riječ, rekao je sve što je mislio.
- Naravno da sam se konzultirao s ljudima koji su potpisali projekte i koji su mi već ranije rekli što ne valja s tim i drugim pozivima, pri čemu ovaj čak i nije imao tako strašnu administrativnu pozadinu kao mnogi drugi.
No onda je isplivala sva ona ogorčenost koju naši istraživači imaju oko prijave i provedbe projekata te načina na koji ih se tretira na svim domaćim pozivima, jer je to štetno za cijelu Hrvatsku zbog slabe apsorpcije sredstava EU te se zbog toga značajno koči napredak istraživanja i inovacija cijele Hrvatske, a posebno onih institucija koje su istraživački aktivne. Iako je novac iz EU, provedbu rade domaća tijela. Pritom je zanimljivo da nije problem kad se provedba radi kroz tijela EU. Iako je i EU birokratizirana zajednica, ona je kamilica u odnosu na nas. Ispada da svako tijelo kod nas ima drukčija pravila. Nakon moje ‘bukvice’ zvali su ljudi iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i rekli da im javimo što sve nije valjalo dosad, kako bi to popravili - ispričao je Gledec koji nakon famoznoga govora nije istupao u medijima jer je čekao da prođe njegov reizbor.
Na sjednici Fakultetskoga vijeća FER-a, održanoj prije nekoliko dana, za Gledeca je glasalo 199 članova od 219 članova vijeća.
- Sad mi je lakše govoriti za medije jer nitko ne može prigovoriti da se to sve radi kako bih ponovno osvojio novi mandat - naglasio je Gordan Gledec.
Djetinjstvo u Zagorju
Rođen je 1973. godine u Zagrebu, ali je rano djetinjstvo proveo u Zagorju, u Donjoj Stubici i Zlatar Bistrici, odakle je rodom njegova majka Silva, po zanimanju medicinska sestra. Otac Zlatko, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova 1990-ih, također je Zagorac, podrijetlom iz Marije Bistrice.
Gordan Gledec kao dječak
- Za sebe kažem da sam 75 posto Zagorac, a 25 posto Ličanin po baki. Meni je moje djetinjstvo u Zagorju ostalo u lijepoj uspomeni. Bio sam dijete koje je odraslo dijelom uz TV, a dijelom igrajući se s društvom u dvorištu. U zimsko doba bilo je i puno snijega pa smo uživali. Kao dječak želio sam postati učitelj, što se onda zvalo drug - ispričao je Gledec.
U jesen 1984. godine osnovnu školu nastavio je pohađati u Zagrebu, a 1987. godine upisao se u MIOC.
- Dobro mi je išla matematika, a u srednjoj školi sam otkrio da imam inženjerski duh. Stoga sam 1991. godine upisao FER, tadašnji ETF, gdje sam diplomirao krajem 1996. godine. Mentor na diplomskom radu bio mi je pokojni prof. Enver Šehović koji mi je ponudio da ostanem raditi na projektu prof. Lovreka. Dobio sam ponudu za posao u Hrvatskoj narodnoj banci te u HT-u. Onda sam razgovarao s prof. Brankom Jerenom i odlučio ostati na fakultetu - rekao je Gledec.
index Gordana Gledeca
Magistrirao je 2000., a doktorirao 2004. godine.
- Vrlo brzo nakon što sam se zaposlio počelo se pričati o webu kao o budućnosti. To me zainteresiralo pa samo dosta dugo radio na početnoj hrvatskoj stranici www.hr te naučio mrežne tehnologije i internetske protokole. Zatim sam kao jednu od web usluga odlučio realizirati ‘spelling checker’ koji je razvio prof. Šandor Dembitz. Tako sam spojio svoju ljubav prema jeziku i tehnici. Web uslugu ‘Ispravi.me’, popularni Hašek, koji traži i ispravlja pravopisne pogreške, dnevno koristi 6000 ljudi. Nisam od onih koji uživaju pisati znanstvene radove, meni je draže nešto isprogramirati pa da to onda koristi nekoliko tisuća ljudi - ispričao je Gledec. Ističe da je jako osjetljiv na “nečisto” pisanje, o čemu mogu i osobno posvjedočiti jer mi ponekad šalje poruke o pravopisnim greškama koje uočava na hrvatskim portalima.
- Bez Gordana Gledeca sustav ‘Ispravi me’ ne bi postojao. Gordan se brine za web dio, a ja za jezgrenu komponentu. Jedan bez drugoga ne bismo mogli. Upoznao sam ga kao izvrsnog studenta, a surađujemo 20 godina. Bit našega dobrog odnosa je da on kritizira mene, a ja njega - rekao mi je Šandor Dembitz, umirovljeni profesor FER-a.
- Gordan je posljednjih dana popularan zbog svoje zdravorazumske opservacije da je hipertrofirana administracija smrt svakome poslu, a posebno istraživačkom radu. Nije me to što je Gordan rekao nimalo iznenadilo jer je on čovjek zdravog razuma i ima elementarnu etičnost. Naposljetku, njegova dužnost kao dekana FER-a je da upozorava na takve probleme - dodao je prof. Dembitz.
Preporuka kolege
Posljednjih šest godina Gordan Gledec u upravljačkoj je strukturi FER-a, najprije kao prodekan, a posljednje dvije godine i kao dekan. “Krivac” za to je Mislav Grgić, bivši dekan FER-a.
- Dok sam obnašao dužnost prodekana za znanost FER-a, od 2010. do 2014. godine, prof. Gledec obnašao je dužnost predsjednika Povjerenstva za upravljanje kvalitetom FER-a. Kada sam ga u travnju 2014. godine, kao tada tek izabrani dekan FER-a, predložio za svoga prodekana za znanost, između ostaloga naveo sam da je ‘sistematičan, pedantan, organiziran i pouzdan’. Prof. Gledec doista je bio jedan od mojih glavnih suradnika i operativaca u svim postupcima reakreditacija, ali i mnogo šire - rekao je Mislav Grgić, koji je Gledeca nagovorio da se prije dvije godine kandidira za dekana FER-a.
Različiti politički stavovi
- Kako se bližio kraj moga mandata na dužnosti dekana FER-a, koju sam obnašao od 2014. do 2018. godine, tako je došao i trenutak kada sam jednog od svojih trojice prodekana trebao predložiti za dekana. Gordana sam predložio na temelju više parametara, a ključno je da se ne kajem, iako mi je i danas teško jer nisam mogao predložiti i preostalu dvojicu svojih izvrsnih prodekana. Nakon punih 20 godina, Gordan nije imao protukandidata pri svom prvom izboru za dekana, koji se održao početkom 2018. godine. To samo može značiti da je Gordan bio ‘jak’ kandidat i/ili da Fakultet podržava kontinuitet rasta i razvoja i/ili da profesori uviđaju koliko je rad u dekanatu FER-a zapravo težak te da zbog takve količine posla mnogo toga mora trpjeti, prije svega naše obitelji. Njegov reizbor prije neki dan, u kojem također nije bilo protukandidata i u kojem je dobio više od 90 posto glasova, samo potvrđuje da je moj prijedlog da Gordan bude dekan FER-a bio opravdan. Ponosan sam na to što sam ga predložio za dekana FER-a - rekao je Grgić.
Osvrnuo se i na njihovu uspješnu suradnju u svijetlu činjenice da su različitih političkih stavova: Gledec je čovjek lijevo-liberalnih, a Grgić desnih uvjerenja.
- Točno je da smo Gordan i ja po političkim, a pogotovo po vjerskim stavovima, dijametralno suprotni, ali to nema nikakve veze s vođenjem i upravljanjem najboljeg i najprestižnijeg fakulteta u Hrvatskoj, ako ne i mnogo šire. Naravno da smo se u neformalnim razgovorima mnogo puta posvadili zbog politike i Crkve, ali smo se i brzo pomirili. Svaki novi dekan nastavlja graditi FER na temeljima ne samo prethodnog dekana, nego i svih dekana u dugoj prošlosti našeg fakulteta. To je jedna od naših glavnih snaga - kontinuitet i razvoj, a sve s ciljem rada za opće dobro, ne samo FER-a, nego i naše domovine Hrvatske. U tom kontekstu, nebitno je je li dekan ‘lijevi’ ili ‘desni’ - istaknuo je Grgić.
Najveći uspjeh Gordana Gledeca tijekom prvoga dekanskog mandata bez sumnje je utemeljenje Centra za umjetnu inteligenciju koji je, kako priznaje, fakultet osnovao na poticaj akademika Lea Budina i Ignaca Lovreka i neposrednu inicijativu prof. Svena Lončarića.
- U 15. stoljeću pismenost je bila rijetka vještina, pretežito zbog slabe dostupnosti knjiga. Gutenbergov stroj promijenio je tijek povijesti na sličan način kao što to danas čini umjetna inteligencija. FER želi nastaviti svoju ulogu predvodnika u promicanju i razvoju napredne i sigurne umjetne inteligencije, u okvirima etike, na dobrobit svih građana Hrvatske i svijeta. Stoga je osnivanje Centra za umjetnu inteligenciju naš odgovor na izazove četvrte industrijske revolucije. Mali broj poduzeća u Hrvatskoj danas si može priuštiti luksuz ustroja posebnih odjela posvećenih istraživanju i razvoju pa je zato partnerstvo sa znanstveno-istraživačkom institucijom poput FER-a logičan i ekonomičan izbor. Područje je multidisciplinarno, ima mjesta za sve i svima stojimo na raspolaganju - istaknuo je Gledec.
Kao jedan od velikih problema FER-a ističe manjak prostora.
- Doslovno nemamo gdje smjestiti nove istraživače. Posljednje veliko infrastrukturno proširenje našega fakulteta dogodilo se davne 1989. godine u bivšoj državi, kada je sagrađena zgrada D. To je bilo velikim dijelom zahvaljujući našem bivšem studentu Anti Markoviću koji je tada bio jugoslavenski premijer. Zanimljivo je da se broj administrativnog osoblja kod nas neznatno povećao u posljednjih 50 godina. Primjerice, 1969. godine imali smo 105 administrativnih i tehničkih djelatnika, a sad 120 - rekao je Gledec. Pohvalio se i znanstvenom uspješnošću FER-a.
Opuštanje uz fotoaparat
- Trenutačno se na FER-u odvija 171 projekt, 75 posto je domaćih, a 25 posto međunarodnih. Kada gledamo Obzor 2020., glavni istraživački program EU, onda na FER i Institut ‘Ruđer Bošković’ otpada 30 posto cjelokupnoga visokoškolskog i istraživačkog udjela po novcu i 20 posto po broju projekata, s time da se na FER-u, osim istraživanja, radi i nastava. Trenutačno naši aktivni projekti unutar Obzora 2020. vrijede gotovo osam milijuna eura. Zahvaljujući tome, od gotovo 600 zaposlenih na FER-u, njih 250 zapošljavamo na teret sredstava iz projekata. Mjesečno iz europskih projekata uplatimo i do milijun kuna u državni proračun - naglasio je Gledec.
Gordan Gledec
Zbog brojnih obaveza na fakultetu Gordan Gledec ima vrlo malo slobodnog vremena te ga uglavnom provodi s obitelji.
- Moja supruga Matea je farmaceutkinja, a naša kći Lena uskoro će proslaviti četvrti rođendan. Dijelim poslove sa suprugom i nastojim doći kući do 18 sati. Inače, mojoj supruzi je bilo drago što sam onako istupio pred ministrima, čak više nego meni.
Nemam puno slobodnog vremena, ali volim fotografirati. Zadnji put, tijekom izleta s prijateljima na Velebit, snimio sam nekoliko stotina fotografija - rekao je Gledec. Priznao je i da mu je hobi genealogija te je član i dopredsjednik Hrvatskog rodoslovnog društva, na čijem je čelu zagrebački rektor Damir Boras.
- Damira ‘dijelim’ na više komponenti. On ima jedan dio koji poznajem privatno, onda ima jednu komponentu koja baš i nije omiljena u javnosti, a tu je i komponenta vođenja Sveučilišta. To je nekoliko dijelova Damira Borasa, ali ja ga na kraju doživljavam pozitivnim, dobrim dijelom i zato što prihvaća šale na svoj račun. Oko upravljanja Sveučilištem imamo nesuglasica, ali to uvijek rješavam u razgovoru s njim - naglasio je Gledec.
Naposljetku, osvrnuo se i na prioritete u idućem dekanskom mandatu koji počinje na jesen.
- Imamo tri prioriteta. Prioritet su diplomski studiji po novom studijskom programu. Zatim želimo krenuti u internacionalizaciju te u jesen ove godine planiramo pokrenuti studij na engleskom jeziku. Najvjerojatnije ćemo se orijentirati na azijska tržišta kao što su Indija, Pakistan i Kina, ali i na Kosovo i Sjevernu Makedoniju. Nadalje, želimo pojačati Centar za potporu istraživanju tako da imamo objedinjenu ekipu za potporu prijavama i provedbi projekata. Taj bi centar možda u nekom trenutku nudio usluge i drugim fakultetima - zaključio je Gordan Gledec.