KAKO JE PISAN LEX AGROKOR

PRVI ISTUP JEDNOG OD ČLANOVA PREPISKE U AFERI MEJLOVI Tonći Korunić nam je otkrio tko je uveo ime Borg, ali i kako je počela cijela operacija

Zagreb, 240516.
Veleuciliste VERN, panel Kako privatizirati drzavnu imovinu u svrhu gospodarskog rasta na kojem su sudjelovali Tomislav Boban, predstojnik Drzavnog ureda za upravljanje drzavnom imovinom, Tonci Korunic, voditelj Upravljanja imovinom u InterCapitalu, Kresimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata i Dubravko Stimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia Osiguranja .
Na fotografiji: Tonci Korunic.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Tonći Korunić

 

Srijeda je, 22. veljače 2017. godine. Predvečer je, 19 sati. Tonći Korunić još radi u tvrtki InterCapital. Zvoni mobitel. S druge strane linije je poziv iz Vlade.

- Možete li doći u Vladu odmah? - pitaju ga.

- Da, naravno - uzvraća Korunić. Sluti tada da je situacija krizna. Pretpostavlja je da je tema Ina jer se vrti u medijima. Na Markovu trgu je desetak minuta kasnije.

Tamo su već ministri Martina Dalić i Zdravko Marić.

Nedugo kasnije u Vladu dolaze Ante Ramljak i Tomislav Matić. Korunić tada saznaje da je tema Agrokor.

Zabrinuti

Tih dana vlasnik koncerna Agrokor Ivica Todorić obilazi vladajuće. Traži pomoć. Ministrica Dalić je zabrinuta.

- Vladi u tom trenutku nisu bili poznati svi razmjeri problema, ali naslućuju da bi mogli biti veliki. Rečeno nam je da će Vlada oformiti stručnu skupinu nezavisnih stručnjaka koji mogu pomoći u sagledavanju posljedica krize Agrokora na hrvatsko gospodarstvo i u traženju rješenja za taj gorući problem - prepričava Korunić.

Izrada zakona lex Agrokor tada, prisjeća se, nije im bila ni u primisli. Skupini su se ubrzo pridružili i ostali: Ramljak, Matić, a eksperte predlaže i Mostova strana, Branimira Bricelja, te ekipu iz Etične banke. Na sastancima Mosta razgovaralo se istodobno koje eksperte bi oni mogli sugerirati. Ladislav Turčinović iz Mosta predložio je ekipu iz Etične banke jer su mu djelovali kao ‘osvježenje’ i činilo mu se da imaju malo drugačiji pristup od već angažiranih eksperata sa strane HDZ-a, s tim prijedlogom su se složili u Mostu.

Etična banka ranije nije imala suradnju s Mostom, dapače, sada se vodeći ljudi Etične banke izričito ograđuju od Mosta. Tvrde da ne žele da ih se povezuje s Mostom, niti s bilo kojom drugom političkom opcijom. U skupinu je tako došao Zoran Besak, koji ovih dana zazire od medija, sve intervjue daje Goran Jeras koji, pak, negira bilo kakvu vezu s ‘puštanjem’ e-mailova u javnost.

Nakon prvog sastanka u Vladi nastavili su se susreti uključenih eksperata, a prema potrebi i sastanci s predstavnicima Vlade. Skupina je neformalno u medijima ovih dana prozvana Borg, a Korunić objašnjava da je to potpuno krivo interpretirano.

- Borg je zapravo sam koncern Agrokor kao organizam koji crpi energiju drugih da bi opstao i narastao. Toga naziva se sjetio Ramljak. A kako se u našem poslu projekti kodiraju pod radnim nazivima, tako je taj projekt prozvan Borg - kaže Korunić te dodaje da je objavljivanjem fragmenata mailova izvučenih iz konteksta stvorena potpuno drugačija slika o namjerama ljudi koji su dane i noći provodili pokušavajući naći rješenje za taj problem.

- Pa i takvi dijelovi komunikacije otkrivaju da se radilo u kasnim noćnim satima, a da se objave cijele prepiske, vidjelo bi se da se radilo kvalitetno i pažljivo - ukazuje Korunić.

Manje-više svi su se eksperti poznavali međusobno i ranije kao profesionalni kolege.

- Osobno nisam ni s kim od sudionika te radne skupine ranije radio niti na jednom projektu - ističe Korunić te dodaje da im je poveznica bila očito to što su uživali povjerenje ministrice Dalić. Isto tako smatra da je glavnu ulogu u kreiranju zakona imala upravo bivša potpredsjednica Vlade. Naš sugovornik ističe da je svoju ulogu u tome imao i Boris Šavorić, čiji ured također cijeni, ali, tvrdi, nipošto se taj zakon ne može nazvati Šavorićevim zakonom, kako se dalo naslutiti iz objavljenih e-mailova u kojima je to bila zapravo šala.

- Ljudi iz Šavorićeva ureda su stavljali na papir rješenja, ali zaista je ona sve koordinirala i kontrolirala - kaže Korunić. Naš sugovornik ističe da je Dalić, kako je sama znala reći, doslovno “cizelirala (obrada površine skulpture) svaku bitnu stavku lex Agrokor”.

Blokada sustava

- To je baš njezin termin i ona je stvarni autor tog zakona, kao što je rekla i u Saboru. Da nije bilo nje i zakona, danas bi hrvatsko gospodarstvo vjerojatno bilo u recesiji - kaže Korunić te dodaje da se radilo pod velikim vremenskim pritiskom kako bi se u slučaju blokade dobavljača koja je svakodnevno prijetila Agrokoru imalo gotovo zakonodavno rješenje.

- Vlada je tada imala mogućnost laganog izlaza iz situacije tako da da još novca Agrokoru i odgodi problem za budućnost - smatra naš sugovornik. Na tim prvim sastancima ni premijer Plenković nije bio siguran što učiniti. Propitivao je sve mogućnosti kako Vlada može pomoći Agrokoru. Sve dotadašnje financijske analize pokazivale su da je Agrokor prezadužen te da mu nikakav novi kredit ne bi pomogao.

- Trebalo je restrukturirati Agrokor, to je bio jedini izlaz jer je kompanija bila pod velikim teretom dugova - kaže Korunić. Tada je analizirano, nastavlja, je li postojeći zakonski okvir dostatan za takvo rješenje jer bi postojeći stečajni zakon značio blokadu cijelog sustava Agrokor, a i niza njegovih dobavljača.

Jedino rješenje

- Nakon nekoliko tjedana rada sazrelo je mišljenje da je jedini pravi izlaz izrada potpuno novog zakonskog rješenja koji bi nadopunio manjkavosti stečajnog zakona za sve velike tvrtke koje bi se mogle naći u takvoj situaciji, a po uzoru na prakse u zapadnim zemljama. Analizirana su talijanska, američka i engleska iskustva te se pokušalo naći rješenje koje bi se moglo prilagoditi našim gospodarskim i zakonodavnim uvjetima. Tada su se u priču uključili Boris Šavorić i drugi pravni stručnjaci - kaže Korunić. Nastavlja da je svima tada bilo jasno da se mora raditi brzo i bez javne rasprave koja bi, kaže, rezultirala panikom u gospodarskom sustavu.

- Nastala bi panika, a posljedica bi bila blokada velikog dijela gospodarstva uoči Uskrsa i turističke sezone - objašnjava.

Kaže da su s pripremama zakona počeli u strogoj tajnosti jer bi se na tržištu, smatra, dogodio potpuni kolaps da se radilo javno.

- Todorić je i dalje pregovarao s postojećim kreditorima, a mi smo radili dan i noć, u svoje slobodno vrijeme, bez ikakve naknade i formalne uloge, ali vjerovali smo da radimo za dobrobit gospodarstva. Nismo nikome rekli što radimo, dogovor je bio da ni ženi ni djeci ne otkrijemo da se priprema taj zakon - prisjeća se naš sugovornik. Tada u planu nije bilo ni da će jedan od sudionika skupine postati povjerenik, pa tako ni Ramljak, ni da će bilo tko od njih imati ulogu u daljnjem procesu restrukturiranja.

- Kako je na kraju izabran Ramljak, nije mi poznato - rekao je Korunić. Taj proces, kaže, okončali su s večerom u restoranu Fotić. Okupilo ih se desetak. Atmosfera je, kaže, bila ugodna.

- Taj težak i mukotrpan proces okončan je tom večerom, ali se nikad ništa nije radilo po restoranima i kafićima. Nismo slavili jer smo bili preumorni za to, više je to bilo olakšanje i zadovoljstvo jer je teški posao bio okončan - prisjeća se. U kasnijem odabiru savjetnika, kaže Korunić, nije imao utjecaja.

- Osobno mislim da je u tom trenutku Alix partners što zbog cijene, što zbog kvalitete tima, a i zbog sukoba interesa nekih drugih prijavljenih savjetnika, bilo najbolje rješenje. InterCapital je angažiran tek 25. travnja, i to za usko specijalizirani posao izrade plana održivosti poslovanja koji je rezultirao dokumentom od 500 stranica i koji je temelj same nagodbe. Dakle, mi nismo savjetovali izvanrednu upravu, bavili se vjerovničkim vijećem, utvrđivanjem tražbina i bilo kakvim razgovorima oko novih financiranja (poput roll-up kredita).

Naš dio posla radilo je sedmero investicijskih bankara iz InterCapitala (od ukupno 65 zaposlenih u tvrtki) i to šest mjeseci, a ukupno smo na tom poslu ostvarili prihod od 3,4 milijuna kuna, što predstavlja manje od četiri posto ukupnih prihoda naše grupe ostvarenih 2017. godine. Od studenog prošle godine, nakon što smo isporučili dogovoreno, više nemamo nikakve veze s Agrokorom - ističe Korunić. Nastavlja da je kao vodeća investicijska kuća u Hrvatskoj i regiji oportunitetno izgubio puno više ovakvim rješenjem koje je dovelo do značajnog pada tržišta kapitala.

Najjači u regiji

- Naše smo usluge u tom poslu naplatili kao i u svim drugim poslovima - govori Korunić te dodaje da bi ih za taj posao angažirao bilo koji drugi savjetnik za restrukturiranje jer smo najjači u tom segmentu i jedini od svih investicijskih kuća nismo nikad ništa radili s Agrokorom.

- I zato oko tog angažmana nismo bili u nikakvom sukobu interesa - ukazuje Korunić te dodaje da je to ujedno i odgovor na povremene insinuacije o trgovanju vrijednosnim papirima za vrijeme rada radne skupine jer mi vrijednosne papire, dionice Agrokora ni njegovih tvrtki nikada nismo posjedovali niti njima trgovali. Zbog toga nam je drago da smo bili dio tog procesa.

Izdvajamo