ODBACUJU SE OBA REFERENDUMA

PRVI OTKRIVAMO: PREBROJAVANJE GOTOVO, NEMA DOVOLJNO POTPISA Propadaju referendumi o Istanbulskoj i izbornom zakonu!

Zagreb, 200618.
Cirilometodska.
Gradska inicijativa Istina o Istanbulskoj predali su Hrvatskom Saboru prikupljene potpise potrebne za raspisivanje referenduma o otkazivanju Istanbulske konvencije.
Na fotografiji: clanovi Gradske inicijative hodaju prema Saboru.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX

 

Građanske inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj, kako Jutarnji list ekskluzivno doznaje od nekoliko izvora, nisu prikupile dovoljno potpisa za tri referendumska pitanja o ukidanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, te promjeni izbornog zakonodavstva.

Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS IT), kojoj je bila povjerena provjera potpisa, doznajemo, pronašla je brojne nepravilnosti i utvrdila da niti jedna referendumska inicijativa na kraju nije dala najmanje 374.740 valjanih potpisa, koliko je bilo potrebno za raspisivanje državnih referenduma.

Pronađen je popriličan broj nevaljanih potpisa, na nekim potpisnim listama provjerom osobnog identifikacijskog broja (OIB) utvrđene su umrle osobe, kao i državljani drugih zemalja, posebno onih iz Bosne i Hercegovine, a kopirale su se i potpisne liste s prošlog referenduma o braku.

Kopirani potpisi

Apis IT je, kako neslužbeno doznajemo, najprije proveo provjeru broja potpisa vezanih uz inicijativu o poništenju ratifikacije Istanbulske konvencije. Provjeru za taj referendum okončali su još krajem rujna. Ustanovljeno je da je dio potpisa od ukupno 377.635, koliko je inicijativa 20. lipnja predala Saboru, nevaljan jer je prekopiran s potpisnih lista referendumske inicijative za promjenu ustavne definicije braka nastalih pet godina ranije, u svibnju 2013.

Ova krivotvorina, tvrde naši izvori, otkrivena je tako što su analitičari APIS IT-a uočili da kod dijela ženskih potpisnica prezime ne odgovara navedenom OIB-u. Provjerom je otkriveno da su na potpisnoj listi navedena njihova bivša, djevojačka prezimena, što je pobudilo sumnju da je riječ o prepisivanju imena i OIB-a s neke ranije potpisne liste za referendumsku inicijativu. Daljnjim provjerama je ustanovljeno da je riječ o potpisima prekopiranim s potpisne liste za referendum o braku. Oni koji su odlučili na taj način “podebljati” broj potpisa za poništenje Istanbulske konvencije, očito nisu vodili računa o tome da se dio potpisnica inicijative o braku u međuvremenu udao i promijenio prezimena.

Sumnje da se s potpisima nešto neobično događa pojavile su se već u tjednima nakon isteka dvotjednog roka za prikupljanje referendumskih potpisa. Na predaju prikupljenih potpisa za referendum o Istanbulskoj čekalo se gotovo četiri tjedna, a voditeljica inicijative Kristina Pavlović objašnjavala je kako je potrebno vrijeme da potpisne knjige stignu iz svih dijelova Hrvatske te da se prikupljeni potpisi prebroje. Potpisi za referendum o Istanbulskoj konvenciji predani su tek 20. lipnja, tri i pol tjedna od isteka roka za njihovo prikupljanje.

Konačna odluka

Ministar uprave Lovro Kuščević rekao je u srijedu kako nema saznanja do kojih smo mi došli i da će javnost o svemu biti obaviještena kada Povjerenstvo dovrši svoj posao.

- O ovim spekulacijama nemam nikakvih saznanja i jedino što je za mene mjerodavno jest izvješće Povjerenstva, a ono još uvijek radi na provjeri prikupljenih potpisa za sva tri referendumska pitanja. Očekujem da ću početkom idućeg tjedna dobiti službeni izvještaj od Povjerenstva i o tome ćemo izvijestiti i podnositelje referendumske inicijative i cijelu javnost - poručuje ministar uprave.

Inicijativa Narod odlučuje, koja se zalagala za promjenu izbornog sustava, prikupljala je potpise od 13. do 27. svibnja, a predali su Saboru 13. lipnja za prvo referendumsko pitanje 405.352 tisuće potpisa, a za drugo 407.469 potpisa. Prvotno su 31. svibnja objavili da su za prvo pitanje prikupili 397.024, a za drugo 390.189 potpisa.

Inicijativa se u prvom referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje.

U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu.

Podsjetimo, Vlada je 2. kolovoza donijela zaključke kojima je zadužila Ministarstvo uprave za koordinaciju aktivnosti vezanih za provjeru broja i vjerodostojnosti svih potpisa iz zahtjeva za raspisivanje državnih referenduma te Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova za provjeru zakonitosti prikupljanja potpisa.

Strogi uvjeti

Ministarstvo uprave angažiralo je APIS IT koji je provjeravao broj i vjerodostojnost svakog potpisa, a 5. rujna počela je provjera, s rokom dovršetka od 45 dana. Ministar uprave Lovro Kuščević imenovao je sedmeročlano Povjerenstvo koje se sastojalo od četiri službenika Ministarstva uprave, dva službenika Ministarstva unutarnjih poslova i jednog djelatnika Agencije za zaštitu osobnih podataka, koji su preuzeli kutije s potpisnim listama od Hrvatskog sabora i predali ih APIS IT-u.

Povjerenstvo je nadziralo postupak provjere broja i vjerodostojnosti svih potpisa, oni utvrđuje zakonitost postupaka prikupljanja potpisa, odlučuje o valjanosti potpisa koje je APIS IT u postupku provjere označio spornima, sastavlja izvješće o provedenom postupku provjere broja i vjerodostojnosti svih potpisa te zakonitosti postupaka prikupljanja potpisa i dostavlja ga ministru uprave. Po završetku postupka provjere broja i vjerodostojnosti svih potpisa Povjerenstvo preuzima kutije s potpisnim listama od APIS IT-a i vraća ih Hrvatskom saboru.

Utvrđivanje valjanosti potpisa održavalo se, poručivali su u Ministarstvu uprave, u kontroliranim uvjetima korištenjem sigurnih soba gdje je zabranjen unos mobilnih uređaja kao i svaki oblik snimanja, a koristilo se informatičko rješenje koje jamči zaštitu osobnih podataka. Iako su inicijative tražile da nadziru provjeru potpisa, to im po zakonu nije bilo omogućeno, a cijeli posao koštao je državu nešto više od 1,2 milijuna kuna s PDV-om.

 

Prijavite se na portala Jutarnji.hr i ne propustite najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta

Izdvajamo