Velika količina padalina Hrvatsku je zadesila upravo nakon dugih ljetnih suša, a građani se pribojavaju novog olujnog nevremena. Hoće li se ovakvo vrijeme nastaviti? Je li ono uobičajeno i nešto što nas očekuje i u narednim godinama? Jesu li ovakvi događaji povezani s klimatskim promjenama? O svemu tome razgovarali smo s klimatolog i meteorolog Ivan Güttler koji vjeruje kako već sutra možemo očekivati stabilizaciju vremena koja bi mogla utjecati na poboljšanje hidrološke situacije.
Objašnjava kako su događaji kojima trenutno svjedočimo posljedica većeg sinoptičkog sustava koji je u Italiji donio veliku količinu oborina, jak vjetar i odrone zemlje, a neke su osobe i nestale. U Hrvatskoj su pak oborine dovele do porasta vodostaja nekoliko rijeka, ali ističe kako su prema prognozama već unaprijed znali što se može očekivati.
- Još u četvrtak smo dobili najavu da budemo oprezni pa smo se digli na noge, obavijestili ljude na terenu i počeli pripremati – govori Güttler.
Sušna ljeta s ovakvim ekstremnim događajima školski su primjer, tvrdi ovaj klimatolog, onoga što područje Mediterana očekuje u narednim desetljećima. Dva su objašnjenja za ovako nagle promjene vremena. Prvi je nagla promjena u atmosferi koja zbog novog dobivenog impulsa postaje nestabilna. Drugo je objašnjenje da s porastom temperature zraka raste i količina vodene pare pa dolazi do formiranja oblaka. Budući da se vodena para u njima ne može neograničeno akumulirati, na zemlju u jednom trenu mora doći u obliku kiše.
- Kada govorimo o ekstremima, važno je reći da su toplinski valovi u oko 95 posto slučajeva posljedica utjecaja ljudi i globalnog zagrijavanja. Kod suše i velikih količina oborina se pak u pola slučajeva može argumentirano tvrditi da je riječ o klimatskim promjenama, a druga polovica su prirodne anomalije – objašnjava ovaj stručnjak. Na sjeveru Europe kiše će biti sve više, a na jugu sve manje.
Zbog toga Güttler naglašava kako je važno da meteorolozi kontinuirano razvijaju svoj sustav za prognozu kako bismo dovoljno unaprijed znali kakvo vrijeme možemo očekivati i da se u suradnji s hidrolozima nastave razvijati sustavi praćenja vodostaja i pritoka rijeka i jezera.
- Tu je i uloga Hrvatskih voda i civilne zaštite koji moraju razvijati sustave za obranu od poplava i pobrinuti se za brzi protok informacija – zaključuje Ivan Güttler.