Vladino zakonsko uređenje rada nedjeljom zahvatit će i zaposlenike državnog i javnog sektora, jer će im se morati platiti najmanje 50 posto veća satnica, a kolektivnim ugovorima sada je to definirano na 35 posto veću satnicu.
Ovo povećanje satnice za sve državne i javne službe, kako doznajemo, koštat će proračun dodatnih 100 milijuna kuna.
Naime, Vlada je u izmjenama Zakona o radu definirala da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom radnik ima pravo na povećanu plaću, pri čemu povećanje za svaki sat rada nedjeljom ne može biti manje od 50 posto.
Državne i javne službe, poput primjerice policajaca i liječnika, imaju potpisane kolektivne ugovore u kojima je već definirano koliko se više mora platiti rad nedjeljom, praznicima, noćni rad i prekovremeni rad, no kada je riječ o nedjelji, ona je sada plaćena manje nego što novi Zakon o radu definira.
Zatvoreni dućani
U kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike jasno je naznačeno u članku 2. da u slučaju da je neko pravo iz radnog odnosa za službenike i namještenike različito uređeno zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, što automatski znači da će svi državni i javni službenici i namještenici od 1. siječnja iduće godine morati dobiti 50 posto veću satnicu za rad nedjeljom.
Za rad noću dosad su imali 40 posto veću satnicu, i tu će dobiti povećanje, dok su državne službe za rad blagdanom imale 150 posto veću satnicu, pa će im ostati to povoljnije pravo.
- Ove zakonske izmjene automatski će se primijeniti na državne službenike i namještenike, a onda se automatizmom prebacuje i na javne službe. Riječ je uglavnom o policajcima, pravosudnoj policiji, zaposlenicima zatvorskog sustava, carini, vojsci, probacijskim i sličnim službama čija priroda posla nalaže da rade nedjeljom - pojašnjava Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske.
Kod javnih službi, jasno, riječ je prvenstveno o hitnim službama, poput djelatnika u zdravstvu koji će morati biti više plaćeni za rad nedjeljom.
Istodobno, na Vladi je napokon donesen izmijenjeni Zakon o trgovini, koji definira da trgovci mogu raditi 16 nedjelja u godini, po svom izboru, odnosno 30 posto svih nedjelja u godini. U pravilu, nedjelja je neradna.
Ponovno su zakonom definirane i brojne iznimke, odnosno prodavaonice koje će moći raditi i nedjeljom.
Kiosci će raditi
To su trgovine u sklopu željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih luka, luka otvorenih za javni promet, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kao i proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima. Iznimno, zabrana rada nedjeljom ne primjenjuju se niti na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda (OPG), prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama, prigodnu prodaju na sajmovima, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.
Kiosci na kojima se distribuira tisak i pekarnice moći će raditi nedjeljom i blagdanima od sedam do 13 sati. Radno vrijeme određuje samostalno trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju do 90 sati tjedno.