U nastavku donosimo:
- pregled velikih razlika u uspjehu gimnazijskih programa, s fokusom na obavezne predmete i razine
- rang-pozicije škola i pojedinih smjerova, uz istaknute iskorake prirodoslovno-matematičkih odjela
- iskustva i stavove ravnatelja te komentar stručnjaka Antun Kovačić (srednjoškolsko obrazovanje)
- primjere škola iz manjih sredina koje ostvaruju zapažene rezultate i pomake na ljestvicama
- izdvojene trendove jezičnih programa u odnosu na PM i opće smjerove
Prošlog ljeta državnu je maturu polagalo 10.303 gimnazijalca iz ukupno 172 različite škole, od čega 153 državne škole na hrvatskom jeziku, koje su ukupno nudile 238 programa. Njihovi su rezultati, izraženi prosječnim ocjenama, nešto lošiji od rezultata generacije maturanata godinu dana ranije, no dobra je vijest da ih je znatno manje palo na maturi - 5,7 posto naspram nešto više od 9 posto na ljetnom roku 2024. godine.
Ipak, tih 5,7 posto znači da više stotina mladih nije uspjelo završiti srednjoškolsko obrazovanje: za razliku od strukovnih škola, gimnazijalci srednju školu završavaju tek nakon što polože državnu maturu.
- To je problem kojim se tr...