S podjelom 870 milijuna kuna bolnicama, koje je zdravstvo nedavno dobilo rebalansom proračuna, neki su jako zadovoljni, a nekima je gotovo sigurno skočio tlak. Očekuje se da će novac stići bolnicama za desetak dana, s time da će neke bitno popraviti svoj financijski rejting dok druge ne kriju nezadovoljstvo.
Naime, Ministarstvo zdravstva odlučilo je da najveći dio kolača, odnosno 670 milijuna kuna, dobiju kliničke bolnice, odnosno one državne, a 200 milijuna kuna županijske, što je samo 22 posto njihova ukupnog dugovanja. Apsolutni gubitnik je dubrovačka bolnica koja je ovom podjelom dobila za plaćanje starih dugova samo 14 milijuna kuna ili 10 posto od 124 milijuna dugova za lijekove i potrošni medicinski materijal.
Nejasni kriteriji
Naime, riječ je o kunama namijenjenim plaćanju starih dugova za lijekove, pa se očekivalo da će naglasak biti na bolnicama s najstarijim dugovima, kao i onima koje zbog velikog boja pacijenata iz cijele zemlje najviše troše. Ministarstvo se, pak, odlučilo podijeliti iznos samo djelomično po starosti faktura, a važnu su ulogu u tome imali limit bolnica, izvršenje posla, gravitacija pacijenata... što znači da se ponderiranjem došlo do raspodjele koja je u konačnici rezultirala nezadovoljstvom pojedinih ravnatelja, koji tvrde da kriteriji nisu transparentni.
Stariji od 1000 dana
Od ukupnog duga koji iznosi 748 milijuna kuna, najveća hrvatska zdravstvena ustanova, KBC Zagreb, dobila je najviše, 208 milijuna kuna, ali kad se to pretvori u postotak, dobila je samo 27 posto sredstava za plaćanje starih računa.
Najbolje je među KBC-ima prošao onaj riječki, koji je dobio 33 milijuna kuna ili gotovo polovicu plaćenih dugova.
Više od 40 posto, odnosno 104 milijuna kuna dobio je KBC Split, 92 milijuna dobio je KBC Sestre milosrdnice, KB Dubrava dobio je 73 milijuna, a Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” nešto više od 25 milijuna kuna.
Od općih bolnica koje imaju račune starije i od 1000 dana, uz dubrovačku bolnicu nije se previše pomogla ni varaždinska, kao ni sisačka bolnica, koje su dobile samo 20-ak posto plaćenog duga.
Nakon ove podjele kuna, odnosno pokrivanja starih dugova, teško je reći kako će se, primjerice s nagomilanim problemom nositi OB Dubrovnik, koji kao bolnica na kraju države ima problema koje većina njih u Hrvatskoj nema. Primjerice, rashodi za plaće zbog većeg broja ugovora o djelu za liječnike koji im nedostaju povećavaju taj dio troškova, a onda zbog premalog limita ne mogu platiti ostale račune.
No, u tzv. ponderiranju ta se dubrovačka specifičnost očito negdje izgubila.
Manje od trećine
Zanimljivo je da s podjelom nisu sretne ni veledrogerije unatoč činjenici da će im biti plaćeno nešto manje od trećine ukupnog dugovanja za lijekove i potrošni materijal od ukupno tri milijarde kuna.
Primjerice, bolnicama koje svoje račune nisu platile dvije ili tri godine nakon podmirenja dijela duga starost faktura past će tek za mjesec ili dva.
Sve to pokazuje kako bi se moglo dogoditi da neke veledrogerije, nakon što na njihove račune stigne 860 milijuna kuna, krenu u ovrhe prema bolnicama s najstarijim računima, što se, zapravo, namjeravalo izbjeći kad se odlučivalo o rebalansu, odnosno dodatnim sredstvima za zdravstvo.
Za skupe lijekove osnovat će se poseban fond
Primijenit ćemo francuski model i oformiti fond za liječenje novim, tek registriranim lijekovima, koji će biti pri Ministarstvu financija, a postojat će i podračuni za liječenje određenih bolesti. Fond bi se dijelom punio iz donacija, a dijelom iz proračuna.
Očekujem da će se to riješiti za desetak dana. Tako bi se djelomično riješio problem financiranja liječenja skupim lijekovima, uključujući i djecu oboljelu od spinalne mišićne distrofije - rekao je prof. dr. sc. Milan Kujundžić, ministar zdravstva, na jučer održanom okruglom stolu na temu “Mogu li svi dobiti skupe lijekove”, potaknutom sve češćim problemom - nemogućnostima liječenja najnovijim, vrlo skupim lijekovima poput Spinraze za liječenje genetske mišićne bolesti.
Stručnjaci su istaknuli da se uglavnom radi o lijekovima koji su ispitani na malom broju pacijenata i za koje se ne zna kakve sve mogu biti, primjerice, nuspojave.
Spinraza je ispitana na 121 pacijentu, od kojih je 49 posto djece imalo poboljšanje, a samo 8 posto znatnije poboljšanje stanja. Istaknuto je da je bilo i teških nuspojava. Zbog toga je nužno da povjerenstvo Ministarstva zdravstva ispita tko može, a tko ne može dobiti taj, ali i druge lijekove u čijoj uporabi nema dovoljno iskustva, naglašeno je na okruglom stolu. Novi lijekovi daju razlog za optimizam, ali treba vremena ne bi li se saznalo koje su i moguće loše strane, naglašeno je na okruglom stolu. (G. Jureško )