Ministar Šušnjar: Povećana inflacija je neželjeni efekt rasta, daje joj se prevelika važnost

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je u utorak da je povećana inflacija neželjeni učinak rasta gospodarstva, plaća i potrošnje te da joj se s obzirom na trenutačnu visinu pridaje prevelika važnost.

"Mi smo sezonsko gospodarstvo. Za vrijeme turističke sezone ili blagdanskog razdoblja imamo povećanu potrošnju, koja raste 31 mjesec zaredom i tu dolazi do generiranja, tj. ubrzavanja inflacije", rekao je Šušnjar koji sudjeluje na konferenciji Dani regionalnoga razvoja i EU fondova, u Šibeniku.

Kaže kako je već ranije komunicirao da je inflacija neželjeni efekt gospodarskog rasta.

"Međutim, ona nije toliko visoka koliko joj se pridaje važnost", ustvrdio je i podsjetio da je inflacija bila i značajno veća, 12, 13 ili 14 posto.

"Imamo 31 mjesec zaredom povećanu potrošnju. Dobrim dijelom ta potrošnja generira inflaciju. Potrošnja dolazi od gospodarskog rasta, povećanja svih primanja svih građana u Republici Hrvatskoj, koja su povećana politikama Vlade", rekao je Šušnjar.

Dodao je da Vlada pomaže najranjivijim skupinama kako bi smanjila inflatorne pritiske i omogućila im lakši život.

Upitan je li ograničavanje cijena određenih proizvoda dovoljno da se to postigne, odgovorio je da to nije jedina Vladina mjera te spomenuo regulaciju cijena energije, zbog čega građani i velik dio gospodarstva nije osjetio cjenovne šokove koji su se događali na tržištu energije, a i danas je cijena električne energije subvencionirana.

Najavio je da će iduće godine Vlada moći ciljanije pomagati najugroženije skupine te predviđa da će inflacija usporavati kako bi bila dovedena u očekivane povoljne makroekonomske okvire.

Državni zavod za statistiku objavio je u utorak da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u studenome 2025. u odnosu na studeni 2024. (na godišnjoj razini) u prosjeku bile više za 3,8 posto, a u odnosu na listopad 2025. (na mjesečnoj razini) za 0,6 posto.

Time je u odnosu na listopad međugodišnji rast cijena ubrzao, budući da je u tom mjesecu inflacija na godišnjoj razini iznosila 3,6 posto. U rujnu je međugodišnja stopa inflacije iznosila 4,2 posto, a u kolovozu i srpnju 4,1 posto.

Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u studenome u Hrvatskoj, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 4,3 posto, a u odnosu na listopad 0,3 posto.

Veću međugodišnju stopu inflacije od Hrvatske u studenome imala je samo Estonija (4,7 posto), a nakon Hrvatske slijedi Austrija s 4,1 posto.

Eurostat procjenjuje godišnju inflaciju u eurozoni u studenome na 2,2 posto, u odnosu na 2,1 posto u listopadu.