Nakon što se ministar zdravstva Milan Kujundžić u svom resoru izborio za sedam posto veće dodatke na plaću zdravstvenih djelatnika, što će proračun godišnje stajati 450 milijuna kuna više, raste pritisak na premijera Andreja Plenkovića i potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića i sa strane drugih ministara koji za svoje resore žele isto.
Dogodilo se upravo ono čega su se u Vladi najviše pribojavali. Pristavši ispuniti sve zahtjeve sindikata u zdravstvu, koji su doista bili i opravdani, a i pregovaralo se o novom kolektivnom ugovoru, i drugi zaposlenici državnih i javnih službi žele isto, a resorni ministri, kao u slučaju Kujundžića, više se ponašaju kao sindikalni čelnici, a manje kao članovi Vlade, što poprilično ljuti premijera i ministra financija koji žele imati održiv proračun.
Dinamika isplate
Tako HNS-ova ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak staje na stranu sindikata kada traže povećanje plaća u školstvu od šest posto, što košta dodatnih 400 milijuna kuna godišnje. Njezin i argument HNS-a jest da učitelji i nastavnici od ove školske godine provode obrazovnu reformu, da bi im se povećanjem koeficijenata od šest posto samo ispravila dugogodišnja nepravda (jer su se koeficijenti svima u javnim službama mijenjali 19 puta, a njima nikada) i time bi se zapravo njihove plaće izjednačile s plaćama asistenata na fakultetima.
Školski sindikati, pak, kaže nam jedan od čelnika Branimir Mihalinec, ne odustaju od šest posto povišice, i ne žele uopće pregovarati o nižem iznosu, a ako do toga ne dođe, kreće štrajk u školama od 10. listopada. Jedino o čemu sindikati mogu pregovarati, kažu, to je dinamika isplate. Kako doznajemo, na pregovorima je Vlada pristala tek na povišicu za ovu godinu, i to vjerojatno dva ili četiri posto, a za druge bi se godine dodatno pregovaralo, na što sindikati apsolutno ne pristaju. Oni žele da se dinamika isplate unaprijed dogovori.
S druge strane Vlada uporno ponavlja da želi horizontalna rješenja, odnosno za sve javne i državne službe jednako. Njima je osnovica rasla ove godine ukupno pet posto, a u mandatu ove Vlade, poručuju u Banskim dvorima, plaće su u službi rasle 11,5 posto, odnosno 590 kuna, što kod pune primjene (3 plus 2 posto) u jednoj godini iznosi 1,1 milijardu kuna.
Posebno su ljuti na ministricu Divjak jer tvrde da su zbog povećane osnovice rasle i plaće učiteljima i nastavnicima, za što će se u 2020. morati izdvajati više od pola milijarde kuna. Dodatno, kažu nam sugovornici u Vladi, za povećanje osnovice za dva posto koja je stupila na snagu od 1. rujna u ovom trenutku MZO-u u proračunu nedostaje 275 milijuna kuna.
Štrajk u zatvorima
S druge strane, povišice u svojim resorima traže i HDZ-ovi ministri. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković pod pritiskom štrajka u zatvorima i prosvjeda koji je održan pod njegovim prozorom u Ministarstvu obećao je “biti glas pravosudnih policajaca u Vladi”. Oni pak traže povišicu od 12 posto, a ako Vlada ne ispuni njihove zahtjeve do kraja godine, i oni prijete štrajkom.
Predsjednik njihova sindikata Željko Žužinjak kaže kako traže samo jednak status kao i policajci koji imaju svoj poseban zakon, a ne da se to regulira Zakonom o izvršenju kazne. Žužinjak upozorava da je početna plaća mlađeg pravosudnog policajca oko 3500 kuna neto, a da bi oni koji rade u zatvorima, koji sada imaju dodatak od 30 posto, novim Zakonom o plaćama ostali bez 10 posto, jer se definira maksimalni dodatak od 20 posto.
- Mi smo već digli plaće službenicima i namještenicima s najnižim koeficijentima za devet posto, plus 3+2 osnovicu i sada bih rado i preostalim službenicima koji nisu bili time obuhvaćeni, već im je samo rasla osnovica, probao dignuti plaće - pojašnjava Bošnjaković.
Težina posla
Veće plaće traže i policajci. Predsjednik njihova sindikata Dubravko Jagić, kako doznajemo, danas će biti na sastanku u Vladi u 12.30 sati. Oni traže da početnička plaća policajca bude 7000 kuna, a ne 3800, koliko je sada.
I njihov sindikat ima podršku resornog ministra Davora Božinovića. On je na proslavi Dana policije rekao kako “posao sindikata jest da traže veće plaće”.
- Naš je zajednički interes da hrvatski policajac ima status koji stvarno odgovara težini posla koji obavlja, osim opreme to moraju biti i primanja - rekao je Božinović.
Iz Banskih dvora neslužbeno napominju kako su upravo zbog ovakvih pojedinačnih zahtjeva koji buše proračun i išli s horizontalnim pristupom prema svima.
- Moramo gledati širu sliku. Ili horizontalno povećanje ili politika zaduživanja i nema drugih reformi. Jer ako damo školstvu, onda je gotovo i otvara se Pandorina kutija - poručuju iz Vlade.
Zdravko Marić: 'Bilo bi bolje da se interno dogovorimo'
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je uoči sjednice Vlade da neće javno komentirati pritiske ministara Milana Kujundžića i Blaženke Divjak, koji otvoreno traže više novca za svoje resore.
"Bilo bi bolje da se interno dogovorimo, s obzirom na mogućnosti i sredstva kojima raspolažemo", rekao je Marić.
Istaknuo je pritom dobru suradnju i korektan odnos sa sindikatima državnih službi, s kojima se danas sastaje.
Divjak: Brinimo o rješenjima, a ne o odnosima među političarima
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izjavila je u četvrtak uoči sjednice Vlade da su njeni stavovi oko povećanja plaća u školstvu od početka jasni te poručila da treba brinuti o rješenjima, a ne o odnosima među političarima.
Ministrica Divjak, koja je podržala školske sindikate u zahtjevima za povećanjem koeficijenata složenosti poslova u odgoju i obrazovanju, komentirala je kritike i navode kako tim stavovima javno pritišće Vladu.
"Ljude ove države ne zanimaju odnosi među drugim ljudima, a pogotovo odnosi među političarima", izjavila je ustvrdivši da ljude, ali i nju, zanimaju rješenja.
Kazala je da su njezini stavovi jasni od početka. "Brinem o tome da sustavi odgoja, obrazovanja i znanosti imaju primjerenu ulogu, da reformski procesi idu i da, naravno, budemo svjesni toga da su motivirani učitelji ključni", rekla je Divjak.
Upitana kako će se odvijati postupak mirenja između školskih sindikata i Vlade, kazala je da je to procesna stvar koja ovisi o Zakonu o radu. Smatra da će se sindikati i Vlada u tom procesu uspjeti dogovoriti. (Hina)
Bolje da učenici ne dođu u školu jer ih neće imati tko čuvati
Ako ne dođe do dogovora između Vlade i sindikata u školstvu očekuje se veliki štrajk. Iako sindikati ne žele otkrivati taktiku, jer ne žele tako ojačati drugu stranu pregovaračkog stola, jasno su dali do znanja da od svojih zahtjeva ne odustaju te da će štrajk trajati toliko dugo dok im se isti ne ispune.
Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSŠH), kaže kako je njihov cilj jasan, obrazovni sustav koji je na visokoj razini i to na zadovoljstvo zaposlenih u sustavu, učenika i njihovih roditelja.
Sindikati naglašavaju kako upravo iz tog razloga traže potporu javnosti, odnosno roditelja učenika.
Mihalineca smo zato pitali da objasni kako štrajk može izgledati i kako se to odnosi na djecu i roditelje.
- Kolektivni ugovor propisuje tko ne smije štrajkati. To su ljudi zaposleni na mjestima pogona za grijanje, energije i podjele hrane u učeničkim domovima - kaže Mihalinec i dodaje da to znači kako svi ostali mogu biti u štrajku.
Prvog dana štrajka održava se skup radnika s dežurnim štrajkaškim odborom, nakon čega mogu ići kući i do prestanka štrajka ne rade.
Trebaju li ili ne za vrijeme štrajka učenici dolaziti u školu ne odlučuju niti učitelji niti sindikati.
- To je odgovornost ravnatelja svake škole. Od ravnatelja bi bilo odgovorno da učenicima kaže da ne dolaze, jer na njih nitko neće moći paziti. Tako da tu odluku donosi ravnatelj - kaže Mihalinec.
Naravno, najosjetljivija je situacija s osnovnom školom, poglavito nižim razredima i djecom koja pohađaju boravak u školi jer imaju zaposlene roditelje pa ne mogu biti sami kod kuće.
- Nije nam cilj naštetiti djeci, dapače. Uglavnom, kada je riječ o nižim razredima organizira se da ih u školi ima tko čuvati, ali naglasak je na čuvati, jer nastave nema - pojašnjava Mihalinec.
Postavlja se i pitanje nadoknade neodrađenih sati, na što Mihalinec kaže kako je riječ o jednom opsežnom pitanju, no da djeca nikako neće biti zakinuta.
- Djeca za svoj školski program neće biti oštećena, a na koji način bi se to nadoknadilo pitanje je za kasnije - kaže Mihalinec.
Inače, štrajk je najavljen za 10. listopada, a u utorak je urudžbirano u Vladu.
Naravno, slijedi proces mirenja te se prvi sastanak mora održati u roku od pet dana. (I. Krnić)