Gradnja Pelješkog mosta, odnosno najave da će se taj projekt sufinancirati i sredstvima iz regionalnih fondova Europske unije već je dugo politička tema u Hrvatskoj, a u Bruxellesu se protive politizaciji tog projekta. Zato se Europska komisija ne želi petljati u prepucavanja političkih čimbenika iz Hrvatske o toj temi sve dok se projekt ne konkretizira i ne postane formalan. Do tada će Komisija, kako nam kažu izvori u Bruxellesu, samo izraziti načelnu spremnost da sufinancira projekte koji budu zadovoljili potrebne kriterije.
Kad je o Pelješkom mostu riječ, spremni su financirati i taj projekt, ali se ne žele unaprijed obvezati i formalno s obzirom na to da i oni moraju zadovoljiti potrebne procedure. To je shvatio i potpredsjednik Vlade zadužen i za europske fondove Branko Grčić koji izbjegava formalno spomenuti projekt Pelješkog mosta te koristi izraz “cestovno povezivanje hrvatskog juga s ostatkom Hrvatske”.
Grčić je već dva dana u Bruxellesu, gdje sudjeluje na kohezijskom forumu koji organizira Europska komisija, a na kojem se raspravlja o prioritetima i izazovima investiranja u konkurentnost i rast u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju. Tijekom boravka u Bruxellesu imao je i bilateralni sastanak s povjerenikom Johannesom Hahnom, trenutno zaduženim za regionalnu politiku, a ostat će član Komisije i u budućem petogodišnjem mandatu, ali u nekom drugom resoru.
Grčić je nakon tog sastanka izjavio da je dobio eksplicitnu potvrdu da će se iz europskih strukturnih fondova financirati dubrovačka Zračna luka i cestovno povezivanje juga zemlje s ostatkom Hrvatske. Projekt Zračne luke Dubrovnik vrijedan je 245 milijuna eura, a cestovno povezivanje 330 milijuna eura. Grčić je, na inzistiranje novinara zašto izbjegava koristiti izraz Pelješki most i znači li cestovno povezivanje možda i koridor preko Bosne i Hercegovine, rekao da je “legalist koji poštuje procedure”, ali je dodao da će se novac za projekt cestovnog povezivanja “po svemu sudeći investirati na teritorij Hrvatske”. U Komisiji, s druge strane, kažu da je “razumno” što se u operativnim programima čije je nacrte predala Hrvatska ne spominje Pelješki most nego samo “cestovno povezivanje” jer se ne može prejudicirati konačna opcija, barem ne formalno.
Izvori iz Europske komisije rekli su da je EU spreman sufinancirati i gradnju Pelješkog mosta, ali se prije toga treba uvjeriti da je to najbolje, najisplativije rješenje. EU će pričekati zaključak formalne studije izvedivosti o cestovnom povezivanju juga Hrvatske, a ta će studija biti gotova sredinom sljedeće godine. Komisija ima neke dvojbe i oko objektivnosti predstudije izvedivosti i oko zaključaka da je most najbolje rješenje, ali će, ako se most pokaže kao najbolje rješenje, onda to i financirati.
Komisija je također, novcem iz pretpristupnih fondova, financirala izradu predstudije izvedivosti, ali su upozorili da se spremnost za plaćanje te studije ne mora nužno shvatiti i kao spremnost za financiranje gradnje mosta.
Potpredsjednik Vlade Grčić rekao je kako on očekuje da će studija biti gotova prije ljeta sljedeće godine iako je potvrdio da još nije potpisan ugovor za njenu izradu. Na opasku da je izrada predstudije trajala znatno dulje Grčić je rekao da će upravo elementi predstudije pomoći da se formalna studija dovrši brže. Očigledno u EU postoji politička spremnost za financiranje gradnje Pelješkog mosta, uz jamstva da to ne znači izolaciju BiH koju jednoga dana vide kao članicu EU, ali kao i za svaki drugi takav veliki projekt žele osigurati poštivanje procedure i strogih pravila Europske unije, uključujući transparentne javne natječaje.
