Nobilo: Simbolički je važno da je Mladić umro u zatvoru. Znate li kako bi ga dočekali u Srbiji?
Ratni zločinac Ratko Mladić, koji je danas preminuo u zatvoru, nikad nije kažnjen za zločine počinjene u Hrvatskoj. No, odvjetnik Anto Nobilo kaže da je to uobičajeno u teškim ratovima jer je haškom tužiteljstvu u procesu bilo bitno da ga se osudi te su se držali onoga za što su imali čvrste dokaze.
- Do posljednjeg dana su njegovi odvjetnici tražili da ga se pusti kući jer je bio pri kraju, no dobro je da ga nisu pustili. Simbolički je važno da je preminuo u zatvoru jer bi u Srbiji vjerojatno bio dočekan kao heroj - kaže odvjetnik Nobilo.
Inače, Mladiću je 22. studenoga 2017. godine na Međunarodnom kaznenom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY-u) bila izrečena presuda po 11 točaka optužnice za ratne zločine koje je počinio u vrijeme obnašanja dužnosti zapovjednika Vojske Republike Srpske.
Sudilo mu se prema optužnici u kojoj je optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini od svibnja 1992. do pred kraj 1995. godine.
U završnoj riječi tužiteljstva u prosincu 2016. godine za njega je zatražena kazna doživotnog zatvora. Prvu optužnicu protiv njega haaško je tužiteljstvo podignulo još 25. srpnja 1995. godine i nakon toga ju je triput širilo i mijenjalo zbog potrebe da se suđenje provede što učinkovitije, pa su u njoj zadržani samo najteži ratni zločini.
- Teško je u ratovima obuhvatiti baš sva kaznena djela, tužiteljstvo se onda primi onoga za što ima najčvršće dokaze dovoljne za primjerenu osudu - dodaje odvjetnik Nobilo.
Nakon što je objavljena presuda u Haagu, hrvatska Vlada izdala je, podsjetimo, tada priopćenje kako smatra kaznu doživotnog zatvora primjerenom, ali istodobno su izrazili žaljenje što nije osuđen i za brojna zlodjela počinjena tijekom agresije na Hrvatsku.
Državno odvjetništvo je također tada objavilo kako je dokumentacija o postupcima protiv Mladića zbog ratnih zločina počinjenih u Hrvatskoj još u srpnju 2002. godine dostavljena Uredu za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima kako bi bila proslijeđena haškom tribunalu.
Među njima su, među ostalim, bili presuda Županijskog suda u Šibeniku kojom je Mladić u odsutnosti osuđen na 20 godina zatvora jer je 26. kolovoza 1991. kao načelnik štaba 9. kninskog korpusa i neposredni rukovoditelj napada zatražio od nadležne komande borbeno djelovanje zrakoplova, što je bilo protivno pravilima međunarodnog ratnog i humanitarnog prava.
Zatim je izdao zapovijed svojim oficirima koji su zapovijedali tenkovskim, drugim oklopnim, topničkim i raketnim jedinicama u sastavu 9. kninskog korpusa da s položaja na Sivom Brdu, Suhopolju, Civljanima, Vuković Brdu i Lakićima napadnu Kijevo. U tom napadu na Kijevo ispaljen je velik broj granata, bombi i kasetnih bombi. Jedan civil je pritom poginuo, a selo je gotovo potpuno uništeno i spaljeno.
Mladić je proglašen krivim i jer je od 27. kolovoza 1991. do 9. studenoga 1991. izdavao zapovijedi za napade na Sinj. Bombardirani su i raketirani civilni objekti u Sinju, Vrlici, Maljkovu, Potravlju, Šatriću i Dabru, gdje su dvije civilne osobe smrtno stradale, a zbog uništavanja imovine gotovo tri tisuće ljudi iz Vrlike napustilo je svoje domove.
Istom presudom Mladić je kažnjen zbog napada na Šibenik u rujnu 1991. Šibenik je, po Mladićevoj zapovijedi, napadnut tenkovskim i ostalim oklopnim i topničkim jedinicama, zrakoplovima tzv. JNA. U tim napadima jedan civil je poginuo, a u gradu su oštećeni brojni spomenici kulture te gospodarski i civilni objekti.
Nadalje, Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je 13. prosinca 1995. optužnicu protiv Mladića i još trojice okrivljenika za ratni zločin počinjen tijekom druge polovice 1991., pa sve do siječnja 1993. godine u Perući, gdje je po njegovu naređenju organizirano rušenje brane i hidroelektrane.
Potom je požeško tužiteljstvo otvorilo protiv Mladića istragu pod sumnjom da je zajedno s još petoricom zapovjednika Vojske Republike Srpske Krajine 26. rujna 1995. godine zapovjedio raketiranje Požege. Orkanima je 4. kolovoza, 19. rujna i 9. listopada te godine, po Mladićevoj zapovijedi, gađano i Đakovo, gdje je jedna osoba poginula, a tri su ranjene.
Također je Županijsko državno odvjetništvo u Zadru protiv Mladića pokrenulo istražni postupak zbog zločina diljem Dalmacije što ih je počinio kao zapovjednik 9. korpusa te načelnik štaba tog korpusa. Radilo se o zločinima na području Zadra, Benkovca, Biograda na Moru i Obrovca.
Mladić je osumnjičen i da je naređivao organiziranje paravojnih postrojbi i njihovo podređivanje zapovjednicima-oficirima JNA na područjima koja su okupirali. Naredio im je da napadaju druga naselja s ciljem da ih se okupira i tako proširi područje pod njihovom kontrolom, što je imalo za posljedicu brojne ljudske žrtve te velika materijalna oštećenja na civilnim i vjerskim objektima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....