PLENKOVIĆ NA VLADI

‘Razgovarat ćemo s bankama i naći rješenje koje neće ugroziti egzistenciju naših sugrađana‘

Premijer je komentirao i rast BDP-a te govorio o ukidanju državnih potpora
Andrej Plenković
 Marko Todorov/Cropix

Redovna sjednica Vlade RH počela je iza 11 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Premijer Andrej Plenković se prije sjednice Vlade susreo s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem kako bi s njim razgovarao o problemu prešutnog prekoračenja pa je u uvodnom obraćanju otkrio detalje.

Rekao je kako će im HNB dostaviti analizu te da će donijeti rješenje koje neće ugroziti egzistenciju građana. Najavio je i da će, ako to bude potrebno, mijenjati i zakon.

- Želim se osvrnuti na temu prešutnog prekoračenja. Imali smo sastanak s guvernerom i dogovorili da će HNB dostaviti temeljitu analizu ove teme i da ćemo kao vlada tražiti najbolje rješenje. Postoji dopušteno prekoračenje, ovaj dodatni instrument je očito zadnjih godina u raširenoj upotrebi i doveo je do situacije da neki sugrađani nisu bili ni svjesni većih kamatnih stopa. Vodit ćemo računa da rješenje koje ćemo predložiti, što uključuje i moguću zakonsku izmjenu i eventualno limitiranje efektivne kamatne stope, koja uključuje ne samo kamatnu stopu nego i naknade, ne ugrozi egzistenciju naših sugrađana koji koriste instrument prešutnog prekoračenja - kazao je Plenković.

Ustvrdio je da rješenje mora omogućiti bolju informiranost, nižu kamatnu stopu, a ne dovesti do toga da banke eventualno donose odluke o smanjenju limita prekoračenja.

- Organizirat ćemo sastanak sa svim bankama koji imaju takve klijente, važno je napomenuti da su te kamatne stope na razini prosjeka u EU, a sam nominalni iznos minusa se smanjio za 2 mlrd kuna. Vlada je odlučna raditi na zaštiti potrošača, rekao je premijer.

Premijer je komentirao i rast BDP-a te govorio o ukidanju državnih potpora.

- Kad je riječ o gospodarskom rastu od 16,1 posto, Hrvatska je ostvarila peti najbolji rast u EU i tu smo brži nego prosjek koji je 13,2. Rezultati su dobri, svi indikatori turističke sezone upućuju na zaključak da će i treći kvartal biti dobar. Očekujemo da će rast biti i bolji od očekivanja. Hrvatska se brže od očekivanja oporavlja od covida. Kad se zbroji iznos za očuvanje radnih mjesta, došli smo do iznosa od 18 milijardi kuna i potporama obuhvatili gotovo svako drugo mjesto u Hrvatskoj, 700.000, što je 44 posto od 1,59 milijuna i 92 posto tvrtki (120.000 od 131.000 njih). Govorim to zato da dobijemo osjećaj masivnosti potpore. Hrvatska ima 52.000 zaposlenih i 6000 više nego prošle godine. broj nezaposlenih danas manji je za 9000 u odnosu na ožujak 2020. godine, odnosno uoči početka pandemije. Potvrda je rasta da je prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila 7.175 kuna u mjesecu srpnju, u Zagrebu je iznad 8200 kn, rekao je Plenković.

- Za kolovoz potpore će biti 4200 kuna, no s obzirom da dolazimo do novog režima rada, u rujnu će mjere ostati za putničke agencije, event industriju i noćne klubove. Ostat će i mjere skraćenog radnog vremena do Nove godine, a njome se pokriva do 90 posto plaće, maksimalno 3600 kn s doprinosima, rekao je premijer.

Istaknuo je i kako će se iz faze očuvanja radnih mjesta ići u fazu kreiranja radnih mjesta i zapošljavanja. Sukladno tomu, mjere politike zapošljavanja će do kraja godine biti dodatno ojačane s više od 500 milijuna kuna, a u 2022. godini 1,5 milijarda kuna, kroz programe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Komentirao je potom i obnovu nakon potresa na Baniji.

- Učinit ćemo sve napore da se taj proces ubrza, već danas i sutra kreću novi natječaj za oko 4000 kuća na Banovini, a Ministarstvo graditeljstva i državne imovine izaći će s cjelovitim prijedlogom mjera i eventualnih zakonskih promjena koje trebaju cijeli proces obnove učiniti učinkovitijim i bržim, najavio je Plenković.

Osvrnuo se i na početak nove školske godine.

- Povećao se broj cijepljenih u obrazovnom sustavu. Oni daju dobar primjer i motiv - kazao je pa dodao kako će ministar obrazovanja Radovan Fuchs komentirati detalje o provođenju nastave.

Odbijen prijedlog zastupnice Peović o neradnim blagdanima i praznicima

Vlada je Saboru predložila da ne prihvati prijedlog zastupnice Katarine Peović (RF) o izmjeni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima kojom bi svi blagdani i praznici bili i neradni dani, uključujući i one koji padaju na vikend, pa bi prvi radni dan bio neradni dan.

"Smatramo da postojeći zakon sveobuhvatno uređuje materiju blagdana i neradnih dana te primjereno, uz duboko poštivanje radničkih prava, regulira i pitanje neradnih dana koje se vezuju uz blagdane i praznike", objasnio je stav Vlade na sjednici u četvrtak ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Izvođenje nastave

Vlada je donijela i odluku o načinu izvođenja nastave u osnovnim i srednjim školama kao i na visokim učilištima te obavljanju rada u ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja u uvjetima epidemije bolesti covid-19 kako bi se osiguralo funkcioniranje obrazovnog sustava u uvjetima epidemije.

U odnosu na prošlu godinu, a sukladno preporukama HZZO-a, mjere su blaže te je dozvoljeno miješanje djece i učenika različitih skupina odnosno razreda, dopuštena je stručna praksa i vježbe, održavanje roditeljskih sastanaka uživo, seljenje učenika iz razreda u razreda primjerice kod nastave u kabinetima, informatičkim radionicama, a dopušteni su i treninzi djece, odnosno učenika iz različitih skupina u školskim dvoranama i slično.

Prijedlog izmjena zakona o zaštiti potrošača

Vlada je utvrdila prijedlog izmjena zakona o zaštiti potrošača kojima se pored ostalog omogućuje slanje prigovora trgovcima putem chata, trgovce se obvezuje da tijekom sniženja i akcija istaknu i najniže cijene artikla u razdoblju od 30 dana do sniženja, a među nepoštene trgovačke prakse uvrštava se dvojna kakvoća robe.

Potrošači će, predlaže Vlada, prigovor trgovcu moći uputiti i putem chata, a trgovci će morati istaknuti sniženu cijenu koju primjenjuju tijekom akcija i sniženja, ali i najnižu cijenu za isti proizvod tijekom 30 dana prije akcije ili sniženja.

Novi zakon o zaštiti potrošača će prema prijedlogu Vlade obuhvatiti i usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama, kako bi se povećala djelotvornost sustava rješavanja prigovora u tom području.

Među Vladinim prijedlozima je i proširenje liste okolnosti koje uvijek predstavljaju nepoštenu poslovnu praksu. To su, primjerice, preprodaja ulaznica za događanja ako ih je trgovac nabavio upotrebom automatiziranih sredstava za zaobilaženje bilo kojeg ograničenja u pogledu broja ulaznica ili drugih pravila te navođenje i podnošenje lažnih potrošačkih recenzija, kao i nezatraženi posjeti potrošačevu domu.

Nepoštenom poslovnom praksom će se prema Vladinom prijedlogu smatrati i dvojna kvaliteta robe odnosno svako stavljanje robe na hrvatsko tržište uz tvrdnju da je identična robi stavljenoj na tržište u drugim državama članicama, iako se ta roba značajno razlikuje po sastavu ili obilježjima.

U Sabor je s današnje sjednice upućen i prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekt pomoći poduzećima u osiguravanju likvidnosti u Hrvatskoj. Taj ugovor potpisan je 7. lipnja ove godine, zajedno s Ugovorom o zajmu između Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Hrvatske banke za obnovu i razvitak za taj projekt.

Iznos zajma je 200 milijuna eura, a namjena mu je financiranje poduzeća u privatnom vlasništvu, za trajna obrtna sredstva i financijsko restrukturiranje izvoznika, poduzeća sa slabim pristupom financijskim uslugama i slabije razvijenim regijama.

Rok otplate je 15 godina, uključujući 4,5 godina počeka, a kamatna stopa 6-mjesečni EURIBOR uvećan za promjenjivu kamatnu maržu.

Korisnici mogu biti poduzeća iz privatnog sektora, s više od 50 posto udjela u privatnom vlasništvu ili pod privatnom kontrolom i to mala i srednja poduzeća ili srednje kapitalizirana poduzeća. Poduzeća mogu biti izvoznici na koje je kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 negativno utjecala, ali koji su i dalje financijski održivi.

Vlada je usvojila i izmjene programa Mikro i mali zajmovi za ruralni razvoj, tako da se iznos dostupan za financiranje malih zajmova povećava s dosadašnjih 50.000 na 100.000 eura.

Tom izmjenom nastoji se smanjiti postojeće teškoće u pristupu kapitalu s kojim se susreću potencijalni krajnji primatelji u sektorima poljoprivrede, prerade i šumarstva.

Mali zajam za ruralni razvoj je najtraženiji financijski instrument koji se provodi u okviru Programa ruralnog razvoja, rekao je ministar gospodarstva Tomislav Ćorić. Od pokretanja u rujnu 2018. do kraja lipnja 2021. zaprimljeno 1.137 zahtjeva za financiranjem, od čega je do sada odobren 721 zahtjev ukupne vrijednosti od 240,6 milijuna kuna, a obrada pristiglih zahtjeva je kontinuirano u tijeku, kao i zaprimanje novih zahtjeva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 04:41