Do prvog kruga izbora za predsjednika Republike preostala su samo dva tjedna. Poredak kandidata koji se uspostavio još prije nekoliko mjeseci, kada je počela neslužbena kampanja, i dalje je nepromijenjen, no trendovi nisu za sve povoljni. Prema anketama, i dalje najveće izglede ima aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, iza nje je SDP-ov kandidat, bivši premijer Zoran Milanović, potom nezavisni Miroslav Škoro te Mislav Kolakušić.
Predsjednica iz mjeseca u mjesec gubi potporu. Prema zadnjem istraživanju HRT-a, HRejting, Grabar-Kitarović bi osvojila 28,9 posto glasova (pad od 0,9 posto), Milanović 26,4 posto (porast od 0,58 posto), Škoro 17,6 posto (pad od 1,48 posto), a Kolakušić bi dobio 12,1 posto (rast od 5,02 posto).
Sinoć objavljeno, prvo veliko istraživanje Dnevnika Nove TV pokazalo je da se razlika između tri kandidata s najvećom potporom glasača dodatno smanjila. Naime, prema tom istraživanju, Kolinda Grabar-Kitarović ima podršku od 27,4 posto glasova, Zoran Milanović od 24 posto te Miroslav Škoro od čak 23 posto podrške birača.
Politički marketing
Silazni trend s kojim se suočava aktualna predsjednica, kandidatkinja HDZ-a, otvara pitanje može li izgubiti izbore, odnosno što treba učiniti da taj trend zaustavi.- Posljednjih mjeseci doista se pokazuje da je u silaznoj putanji, ali to nije ništa neuobičajeno. Onaj tko je na poziciji obično ima trend prema dolje. No, ako ga ne zaustavi, Grabar-Kitarović bi mogla imati problem - kaže Goran Čular, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Nastavlja da Grabar-Kitarović griješi što se stalno pomiče udesno umjesto da se drži tradicionalnog biračkog tijela HDZ-a, dok Milanović griješi što u kampanji više ide na premijera Andreja Plenkovića i HDZ nego na predsjednicu. Stručnjak za politički marketing Krešimir Macan kaže kako se stječe dojam da je aktualna predsjednica u silaznom trendu, ali misli da to ne mora ništa značiti bude li u tjednima koji su pred nama svojim biračima slala konzistentnu poruku. Na pitanje hoće li joj štetiti ili koristiti epizode s Milanom Bandićem kojem je pjevala na rođendanu, poklonila tortu na kojoj je bila zajednička fotografija i obilježja Ureda predsjednika i kojem bi nosila kolače u zatvor kada bi procesi koji se protiv njega vode završili pravomoćnom osuđujućom presudom, Macan je rekao da su to gafovi.
- Najgore je, međutim, što nešto kaže, a onda bježi od toga - rekao je Macan.
S obzirom na rejting koji pokazuje stalan pad, ali i na različite poruke koje dolaze iz Ureda predsjednice i stožera, sve se češće postavlja pitanje koliko HDZ doista stoji iza svoje kandidatkinje, a njezinu se kandidaturu uspoređuje s HDZ-ovim kandidiranjem Andrije Hebranga za predsjednika na izborima 2009. godine.
Ništa nije kao prije
- Ne mogu se ovi izbori usporediti s onima na kojima je kandidat bio Hebrang, kao ni kada je kandidat bio Mate Granić - smatra prof. Čular i podsjeća da je tada HDZ bio u vrlo teškoj situaciji, koja je neusporediva s današnjom. Uostalom, kaže, i istraživanja pokazuju da najveći dio HDZ-ovih birača bira Kolindu Grabar-Kitarović, a Škori odlazi najviše 25 do 30 posto glasova HDZ-ovaca. - Vodstvo HDZ-a ipak nastoji poduprijeti svoju kandidatkinju i ono ju ne šalje u minsko polje - kaže prof. Čular.
Krešimir Macan također tvrdi da HDZ jasno stoji iza Grabar-Kitarović te da je jedini problem što nije jasno tko je glavni u kampanji i tko može lupiti šakom po stolu.
- Posljednji put je to bio Milijan Brkić, a izgleda da se sada Ivo Anušić nije uspio nametnuti kao netko koga će svi slušati - rekao je Macan, kojega kampanja Kolinde Grabar-Kitarović podsjeća na prošle izbore i kampanju u koju je ušao tadašnji predsjednik Ivo Josipović kao kandidat SDP-a.
Naši sugovornici složni su da bi Grabar Kitarović, ako želi još jedan mandat na Pantovčaku, trebala zaustaviti negativan trend. Na pitanje znači li to da treba prestati s gafovima kao što su prijateljevanje s Bandićem, priča o kolačima i tortama, prof. Čular odgovara kako ne vjeruje da će joj to odmoći. - Grabar-Kitarović ima socijalnu prijemčivost. Ona nema politički tip privlačnosti i odbojnosti. Ona je politički prazna, ali, za razliku od svih drugih kandidata, socijalno prijemčiva. Zato torte i kolači za Bandića neće djelovati na njezine birače, oni ionako neće procjenjivati njezine političke poruke. Njezina popularnost je popularnost lika iz sapunice, a to nije za podcjenjivanje - kaže prof. Čular.
Za Milanovića kaže da je sve suprotno aktualnoj predsjednici. - Kod Milanovića je sve što postoji politički. Mnogi će glasati za njega zato što prepoznaju i odobravaju njegove političke stavove, ali za njih nije osoba s kojom bi komunicirali i ne bi ga voljeli sresti na Trgu - kaže dr. Čular.
Premda ne može predvidjeti ishod izbora, prof. Čular ipak donekle može reći što bi pojedinim kandidatima moglo škoditi u finišu kampanje. Kod Milanovića je to, kako kaže, vrlo osebujan način stvaranja asocijacija koje je teško pratiti. - Kod njega je prisutno ‘fliper razmišljanje’ u kojem se stvari odbijaju sa svih smjerova, a njegove asocijacije se stvaraju jako brzo i teško je to pratiti - kaže profesor na Fakultetu političkih znanosti, navodeći kako bi kandidat SDP-a morao povesti više računa o tome da mu asocijacije ne pokvare temeljnu poruku koju želi poslati.
Prema Macanovim stavovima, Milanović ima jako dobro strukturiranu kampanju. Kaže da je njegova poruka “normalno” jednostavna i razumljiva publici kojoj se obraća. Macan primjećuje da se aktualna predsjednica ponekad drži kao da nije sigurna želi li i dalje biti predsjednica dok se Milanović drži kao da je već dobio izbore.
Govoreći o Miroslavu Škori, prof. Čular kaže dao je kod njega ključno što je on ipak kandidat desnice, koliko god to odbacivao od sebe. Svjestan je toga, kaže, premda se nastoji prikazati kao netko tko je prihvatljiv širem krugu.
Kratka polemika
- On bi morao izvesti neki jako dobar trik da bi biračima HDZ-a postao bolji izbor od aktualne predsjednice - kaže Macan, koji se prisjetio kako je na jednome skupu u Zaprešiću Škoro rekao da će vratiti stranku članovima, no to je očigledno bila kratka polemika i nije nastavio tim putem koji bi mu, prema Macanovu mišljenju, bio dobar.
- Škorin problem je to što je pjevač, a kod nas se glumci i pjevači ne shvaćaju ozbiljno. To je razlog da u svakom pojavljivanju po nekoliko puta kaže da je doktor znanosti. Nitko to nije za sebe toliko puta izgovorio koliko Škoro - primijetio je prof. Čular.
Na pitanje može li Škoro nakon izbora za predsjednika Republike postati faktor oko kojega će se ujediniti desnica desnija od HDZ-a, koja bi potom kao snažna politička opcija nastupila na parlamentarnim izborima, profesor s politologije kaže da ima puno pokazatelja koji govore protiv toga, a najvažniji je velika razjedinjenost stranaka desnice i njihovih vodstava. Napominje kako se i nove stranke raspadaju radi osobne netrpeljivosti.
Bivšem sucu, sada zastupniku u Europskom parlamentu Mislavu Kolakušiću naši sugovornici, baš kao i rezultati istraživanja javnog mnijenja, daju najmanje šansi za pobjedu na predsjedničkim izborima. Slažu se u ocjeni da njemu idu protestni glasovi koji su prije uvelike išli Živom zidu. Zanimalo nas je može li Kolakušić sudjelovanjem na predsjedničkim izborima postići isti efekt koji je Ivan Vilibor Sinčić svojom kandidaturom postigao na prošlima. Naime, nakon te kampanje Živi zid, kojem je bio na čelu, dobio je pravi politički impuls i na parlamentarnim izborima postigao sjajne rezultate.
- Do sada se to, osim u slučaju Sinčića i Živog zida, nije događalo. Niti je Stjepan Mesić pridonio uzletu HNS-a, niti je Milan Bandić nakon sudjelovanja na izborima za predsjednika stvorio jaču parlamentarnu stranku - kaže prof. Čular, napominjući kako je bitna razlika i to što je Živi zid postojao i bio aktivan i znatno prije Sinčićeve kandidature za predsjednika. U njemu su, kaže, bili ljudi koji su još sudjelovali u noćnim šetnjama u vrijeme premijerskog mandata Jadranke Kosor te bili u udruzi koja je iskazivala građanski neposluh i sprečavala deložacije.
Na pitanje što bi Kolakušić trebao učiniti da postigne bolji rezultat, prof. Čular odgovara da on može biti treći ili četvrti, ali teško može ući u drugi krug. - Ali bilo koji njegov rezultat je zabrinjavajući jer je Kolakušić tip koji se svjesno oslanja na autokratski i autoritarni tip vlasti - zaključuje.
Prema Macanovu mišljenju, Kolakušić bi mogao stati u cipele u kojima je na prošlim izborima bio Sinčić jer on ide po glasove razočaranih birača. Prema njemu će tek iduće istraživanje bolje razbistriti stanje i pokazati tko kome ulazi u biračko tijelo.