Premijer Andrej Plenković trebao bi ovaj tjedan, vjerojatno do četvrtka, razriješiti pitanje rekonstrukcije Vlade, koja će po svemu sudeći zahvatiti samo tri ministra, ako dotad ne bude nekih većih iznenađenja.
Rekonstrukcija bi, prema više izvora iz HDZ-a, trebala obuhvatiti samo dvojicu članova Vlade koji su USKOK-ovi osumnjičenici te jednog koji je sam odlučio otići iz Banskih dvora. Sam Plenković je u ponedjeljak potvrdio da će Sabor u petak "izglasati tri nova ministra", ali nije htio govoriti ni tko odlazi iz Vlade, ni tko u nju ulazi prije nego to kaže koalicijskim partnerima.
Nakon više od mjesec dana od premijerove najave i spekulacija o široj rekonstrukciji Vlade, koja bi osim ministara koji pod teretom optužbi USKOK-a moraju otići zahvatila i neke druge koji nisu ispunili svoje zadaće te bi na taj način predsjednik Vlade na pola mandata ušao s osvježenjima u Banskim dvorima, Plenković se ipak odlučio za jednostavniju verziju pod formulom "dva plus jedan", što se teško može nazvati pravom rekonstrukcijom.
HDZ-ovci zbili redove
I nedavni napadi predsjednika Milanovića na Vladu, kažu sugovornici, utjecali su na to da HDZ-ovci zasad zbiju redove i da rekonstrukcija ne bude široka, pa se tako spominje da ostaje i ministar obrane Mario Banožić. Neki sugovornici čak kažu da nije isključeno da će rekonstrukcija biti realizirana u dva kruga, pa bi za nekoliko mjeseci mogla zahvatiti i neke koji su sada spašeni.
Iz Banskih dvora tako bi ovaj tjedan trebali otići potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a Boris Milošević, ministar rada Josip Aladrović te ministar gospodarstva Tomislav Ćorić.
Više izvora iz HDZ-a govori kako je rekonstrukcija praktički definirana pa bi tako Ćorića, kao što smo i najavljivali, trebao zamijeniti Davor Filipović, član Nadzornog odbora Ine i bivši HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba, a Borisa Miloševića najvjerojatnije Snježana Vasiljević, dok se za Aladrovića zamjena našla u gradonačelniku Novske Marinu Piletiću.
Piletić je novo ime koje se pojavilo u kadrovskoj križaljci premijera, a on, prema našim izvorima, ima najviše šanse da postane ministar.
Riječ je o relativno mladom političaru, rođenom 1983., koji po struci profesora hrvatskog i povijesti ne odgovara profilu budućeg ministra rada, ali još od 2008. obavljao je niz političkih dužnosti na lokalnoj razini, a prošle godine postao je i saborski zastupnik.
U javnosti je postao poznat po razvijanju poduzetničkog inkubatora vezanog uz gaming industriju, pa je tako 50 posto svih tvrtki koje se bave tom djelatnošću danas registrirano upravo u Novskoj. Tamo će se graditi i ogroman kampus gaming industrije vrijedan preko 300 milijuna kuna.
U prosincu 2008. imenovan je zamjenikom gradonačelnika Novske, 2014. izabran je za zamjenika župana Sisačko-moslavačke županije, a prvi mandat gradonačelnika osvaja 2017., i to u prvom krugu, kada je pobijedio dotadašnjeg gradonačelnika Vladu Klasana. Drugi mandat prošle godine također osvaja u prvom krugu, i to s još većom podrškom.
Član je HDZ-a od 16. godine, u stranačkoj mladeži obavljao je niz funkcija, od gradske do županijske razine, a izabran je i za predsjednika gradskog HDZ-a u Novskoj. U Sabor je ušao u lipnju prošle godine kao zamjena za izabranog župana Ivana Celjaka. Plenković je očito tražio mladog kandidata iz Sisačko-moslavačke županije, odakle je i Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, koja je također bila u igri.
Prema imovinskoj kartici, prima plaću kao saborski zastupnik od gotovo 17.000 kuna, njegova supruga u Državnom inspektoratu prima 8.400 kuna, a u vlasništvu nema značajniju imovinu osim manjeg dijela kuće u Lovreću, koji je naslijedio. Ima kredit od 40.000 eura iz 2021., nema štednju, vozi Škodu Rapid iz 2017.
Ljudska prava
Kandidatkinja koja se spominje kao moguća zamjena za Miloševića već je i na početku mandata Vlade bila u igri za mjesto potpredsjednice Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava, ali se šef SDSS-a Milorad Pupovac ipak odlučio za Miloševića, koji je imao više političkog iskustva. Snježana Vasiljević izvanredna je profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu, a područja interesa su joj europsko javno pravo, ljudska prava u EU, europsko antidiskriminacijsko pravo, međunarodnopravna zaštita žena i nacionalnih manjina. Magistrirala je na Cambridgeu, vanjska je članica saborskog Odbora za pravosuđe, od 2019. i ad hoc sutkinja Europskog suda za ljudska prava, a od prošle godine i predstojnica fakultetskog Zavoda za javno pravo i javnu upravu.
Bliska je SDSS-u, ali nije članica stranke. Nakon što nije izabrana za potpredsjednicu Vlade 2020., Milorad Pupovac rekao je kako izbor Miloševića ''ne umanjuje njenu spremnost da pomogne Vladi i srpskoj zajednici kojoj i sama pripada'', najavivši da će nastaviti razgovarati s njom o načinu na koji može pomoći zajednici i društvu.