Prema još neslužbenim podacima, koje klimatolozi DHMZ-a tek trebaju provjeriti, nakon već postignutih rekordnih vrijednosti temperature zraka na neke datume, te u nekim mjestima novih apsolutnih rekorda najviše dnevne temperature zraka u listopadu - i srednja temperatura zraka cijeloga listopada gotovo diljem Hrvatske najviša je u znanoj povijesti mjerenja, koja je na nekim meteorološkim postajama počela još sredinom 19. stoljeća, piše Zoran Vakula za HRT.
I to ponegdje za malo od dosadašnjih rekorda, samo 0,1 °C, kao primjerice u Gospiću, ali mjestimice i znatno - za više od 1 °C, kao primjerice na postajama Zagreb Maksimir i Dubrovnik!?
Inače, odstupanje od prosječne listopadske temperature zraka iz razdoblja 1991. - 2020. godina je uglavnom od 3 do 4 °C. Koliko je to neuobičajeno možda dodatno opisuje spoznaja kako su u Maksimiru od prošlog rekordno toplog listopada hladnija bila samo 4 rujna u povijesti mjerenja, a ovogodišnji je listopad topliji od čak 23 rujna na toj meteorološkoj postaji DHMZ-a!
Za razliku od za listopad "jedinstveno" visoke temperature zraka i njezinog odstupanja od prosjeka - ukupna količina listopadske oborine bila je ponegdje osjetno niža od prosječne, kao primjerice u južnijim hrvatskim krajevima - na postajama Dubrovnik, Hvar i Komiža izmjereno je manje od 34 litre kiše po četvornome metru, dok se na Pargu povrh Čabra i u Rijeci skupilo čak oko 445 mm oborine (litara po četvornome metru).
Dodatno pojašnjenje iznimnosti tih količina možda je spoznaja kako je ovaj listopad u Dubrovniku 8. u nizu "najsuših" od 1961. godine, od kada postoje mjerenja na toj postaji, a u Rijeci je ovogodišnji listopad 3. najkišovitiji! Iza onih 1998. i 1964. godine, a na toj lokaciji mjeri se od 1948. godine, piše HRT.
I dosadašnji dio godine rijetko topao, većinom uz višak oborine
U Rijeci je na trećem mjestu najvećih količina oborine i ona u razdoblju od 1. siječnja do 31. listopada, odmah iza istog razdoblja 2013. i 1960. godine, dok je u Maksimiru više oborine nego u dosadašnjem dijelu 2023. izmjereno samo 2014. i 1974. Zanimljivo je primijetiti i kako je na tom 10-mjesečnom nivou manjak oborine znatno rjeđi nego na mjesečnom nivou.
Kod temperature se negativno odstupanje od srednje vrijednosti uopće ne pojavljuje. Dapače, u većini je Hrvatske prema preliminarnoj neslužbenoj analizi srednja temperatura zraka od 1. siječnja do 31. listopada rekordno visoka u Gospiću, Osijeku i Zagrebu (Maksimiru), jednako rekordna kao prošlogodišnja u Rijeci, te 2. najviša u Dubrovniku i Splitu, odmah iza 2018. godine.
Kakav će biti studeni?
Prema trenutačno vrlo vjerojatnim pa čak i gotovo sigurnim prognozama - i prvo desetodnevlje studenoga bit će iznadprosječno toplo, a i u nastavku mjeseca je za sada mala vjerojatnost dugotrajnijeg hladnijeg razdoblja. Kao i diljem Hrvatske stabilnog i suhog pa nam se i dalje valja prilagođavati razmjerno čestoj kiši, češćoj i većinom obilnijoj na Jadranu i područjima uz njega. Pritom nas, kao i do sada, u ovoj odviše zagrijanoj atmosferi kod povremenih dolazaka vlažnijeg i hladnijeg zraka ne trebaju čuditi i olujni procesi - izraženiji pljuskovi, grmljavina, tuča...
Zima bez prave zime?
Iako su nedavne dugoročne prognoze davale nadu u zimsku temperaturu zraka blizu višegodišnjim srednjim vrijednostima - noviji izračuni povećali su vjerojatnost nastavka iznaprosječne topline, a hoće li i najnoviji - saznat će se uskoro. Promjene su moguće i kod kratkoročnijih prognoza pa kako neće kod mjesečnih i sezonskih, zaključuje HRT.