Hrvatska se po svemu sudeći neće tako lako izvući iz arbitražnog spora sa Slovenijom o pitanju razgraničenja. Jasno je to nakon prekjučerašnje odluke ad hoc Arbitražnog suda za rješenje tog spora u kojem se daje za pravo hrvatskim navodima da je slovenska strana prekršila odredbe Sporazuma o arbitraži, koji strogo zabranjuju izvansudske kontakte između bilo kojeg suca tog suda sa zastupnicima država u sporu.
Međutim, Arbitražni sud smatra da ono što je napravila slovenska stana nije takve naravi da bi Hrvatskoj dala pravo raskida Sporazuma o arbitraži. Arbitražni sud smatra da postupci slovenske strane ne utječu na njegovu sposobnost da odluku o razgraničenju donese neovisno i objektivno.
nije kraj Hrvatska je, podsjetimo, u ljeto prošle godine pokrenula postupak prekida arbitražnog postupka nakon što je Sabor jednoglasno odlučio da Hrvatska iz njega izlazi. Ovotjednom odlukom Arbitražnog suda hrvatski zahtjev za prekidom arbitraže je odbijen. O posljedicama hrvatske odluke pitali smo profesoricu međunarodnog prava s riječkog Pravnog fakulteta Vesnu Crnić-Grotić.
“Na žalost, jednostrana hrvatska odluka o izlasku iz arbitražnog postupka ne znači i kraj toga postupka. Vlada i Sabor, tj. politika, mogu reći - mi sad odlazimo i to je za nas gotovo - ali time arbitražni postupak nije gotov u konačnom smislu”, tvrdi Crnić-Grotić. “Problem je”, podsjeća, “što se prema članku 60 Bečke konvencije arbitražni postupci mogu prekinuti samo ako se s prekidom slože obje strane, a Slovenija se, kao što znamo, ne slaže s prekidom arbitraže. Arbitražni sud je išao ‘in favorem’ slovenskoj strani i presudio da se postupak neće prekinuti”. Na pitanje može li se Hrvatska nekom međunarodnom tijelu žaliti na odluku Arbitražnog suda, Crnić-Grotić kaže: “Hrvatska nema mogućnost žalbe jer Arbitražni sud sam sudi o svojoj nadležnosti i svaka njegova odluka je konačna.
teška situacija Hrvatska je, dakle, u teškoj situaciji jer se nema kome žaliti na odluke Arbitražnog suda. Hrvatska će zbog neprihvaćanja ove odluke biti izvrgnuta snažnim političkim pritiscima i samo je stvar u tome koliko će izdržati”.
A da će Hrvatska biti izložena političkim pritiscima jasno je već i nakon jučerašnje reakcije iz Bruxellesa. Glasnogovornik Europske komisije Alexander Winterstein kazao je kako EK očekuje “da sve strane poštuju prekjučerašnju odluku kao bi se postiglo trajno rješenje spora”. “Ono što ja vidim kao problem u odluci Arbitražnog suda o nastavku arbitražnog postupka upravo je pozivanje na neovisnost i nepristranost toga suda”, kaže Crnić-Grotić. “Sud će možda u nastavku i biti neovisan i nepristran. No, mora voditi računa i o dojmu o nepristranosti i neovisnosti svoga rada, a u ovom slučaju je taj dojam narušen djelovanjem slovenske strane.”
kako do rješenja U kakvoj će se situaciji Hrvatska naći kad Sud naposljetku donese odluku o razgraničenju? “S obzirom na do sada jasno iskazanu političku volju hrvatske strane, Hrvatska neće prihvatiti konačnu odluku tog suda o razgraničenju, ma kakva bila. Kako nema pravnog načina da se odluka Suda osporava, pretpostavljam da će Hrvatska i nakon donošenja odluke o razgraničenju biti izložena snažnom političkom pritisku da odluku prihvati”, tvrdi Crnić-Grotić. Na pitanje kako izaći iz ove situacije, Crnić-Grotić odgovara: “Hrvatska je pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu koji rješava sporove među državama pokrenula i postupak raskida Sporazuma o arbitraži iz 2009. i treba pričekati i ishod tog postupka. No, da bi se Sporazum raskinuo, također je potreban pristanak i slovenske strane”, objašnjava. “Najbolje bi bilo”, dodaje, “da predstavnici dviju država pokušaju pitanje granice riješiti bilateralno”. Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec jučer je izjavio da je zbog komplikacija oko arbitražnog postupka spreman dati ostavku ako to premijer Miro Cerar zatraži. I, za kraj - u presudi kojom Arbitražni sud odbija hrvatski zahtjev za prekidom arbitraže stoji da predujam za troškove rada tog suda do okončanja postupka treba platiti Slovenija.