Škola i zajednica, ili ŠIZ, što je dosta zgodan akronim, novi je srednjoškolski predmet koji se, zasad kao prijedlog kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja u srednjoj školi, ove školske godine provodi u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji, kao pilot-projekt, a cilj je da kroz dvije do tri godine, kao izborni predmet, bude implementiran i u druge hrvatske škole.
Predmet je, kako je na riječkoj prezentaciji rekao Boris Jokić, jedan od autora kurikuluma, predviđen za učenike drugih i trećih razreda gimnazijskih i strukovnih srednjoškolskih programa. Poučava se u opsegu od 70 sati godišnje, a prema Jokićevim riječima, nadovezuje se i upotpunjuje s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje. Riječ je o inovaciji u kojoj je Prva riječka hrvatska gimnazija prva u Hrvatskoj.
- To je predmet koji daje mogućnost školi da iskorači u zajednicu i daje mogućnost zajednici da dođe u školu. Učenici sami odabiru problem koji vide u svojim životima, svojem gradu i lokalnoj sredini i sami ga proučavaju, istražuju te predlažu rješenja - kaže Jokić.
Ukupno je 11 tematskih cjelina ponuđeno učenicima koji će pohađati taj predmet, a u Prvoj riječkoj, učenici su odabrali problem nedostatka zelenih površina u gradu.
- Oni trenutačno istražuju taj problem, pitaju čelnike zašto je to tako, provociraju, traže odgovor zašto nema pomaka u lokalnoj sredini. Sam cilj predmeta je da na kraju osvijeste svoju aktivnu ulogu u tom procesu, da su oni odgovorni građani koji mogu pritisnuti političare tamo gdje ih najviše boli. A političare najviše boli kad mogu čuti glas 16 ili 17-godišnjakinje ili godišnjaka - rekao je Boris Jokić.
Trenutačno je to fakultativni predmet za koji Jokić kaže da se nadaju da će postati izborni predmet u RH u svim školama.
- Provodi se dva sata tjedno, često ga predaje više od jedne nastavnice ili nastavnika. Osim samih nastavnika, učenici se imaju prilike susresti s onima koji upravljau procesima u određenoj sredini, s nevladinim sektorom, s novinarima, medijskim djelatnicima... Cilj je da mlada osoba postane svjesna da može imati aktivnu ulogu u zajednici, da je nužno povezati se sa zajednicom za njezinu dobrobit - objašnjava Jokić.
Tematske cjeline koje su u ponudi su kultura i mediji, fizička aktivnost i sport, zdravlje, demokracija i civilno društvo, migracije, urbanizam i stanovanje, društvena jednakost, generacije, ekonomija, okoliš te osobne slobode i ljudska prava.
- Radi se o drugačijem pogledu i na građanski odgoj i na školu. Ne ide se od toga da se uči ex katedra o nekim stvarima. Oni sami mogu odabrati probleme koji ih brinu. To mogu biti, recimo, navijačke skupine, to može biti pitanje osoba s invaliditetom, pitanje siromaštva u gradu, medijskih sloboda, migracija, ljevorukih osoba... Što god da ih zanima i štogod prepoznaju u svojoj sredini, može postati predmet njihova izučavanja, a sve s ciljem da nauče da mogu djelovati na dobrobit zajednice - govori Jokić.
Kaže da ovaj predmet ima svoje mjesto ne samo u gradovima poput Rijeke, već i u malim ruralnim sredinama.
- Ako malo razmislite, pitanje okoliša, šuma i voda je pitanje koje jednako, a možda i više, vrijedi i za Delnice, Čabar i Fužine, koliko i za Rijeku. Naš je cilj doći i omogućiti svakom učeniku, bez obzira u kakvom je okružju, bez obzira na njegov socioekonomski status i profil njegove škole, da se osjeti dijelom zajednice, osobom čiji će se glas napokon čuti - kaže Boris Jokić.
U provedbi pilot-projekta u Rijeci sudjeluju Centar za studije mira i konflikta Sveučilišta u Rijeci, Prva riječka hrvatska gimnazija i Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, a prijedlog kurikuluma osmislili su i izradili Laura Angelovski, Bojana Ćulum Ilić, Helena De Karina, Karin Doolan, Zoran Grozdanov, Boris Jokić, Dražen Šimleša i Nebojša Zelič.