IMA NAS 400.000 MANJE

Rijeka izgubila 20.000 stanovnika, Osijek ispod 100.000, a jedan grad napustio svaki 4. žitelj

Na županijskog razini, najveći pad, od gotovo 20 posto, bilježe Vukovarska i Sisačka županija

Popisivanje stanovništva, Ilustrativna fotografija

 Zeljko Hajdinjak/Cropix

Hrvatska ima 3,888.529 stanovnika, 1,480.423 kućanstva i 2,350.444 stanova. To je nova slika države prema popisu stanovništva 2021. koju je u petak objavila ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković. Prema tim podacima, Hrvatska je u deset godina, od posljednjeg popisa stanovništva, onog iz 2011. godine, izgubila 396.360 stanovnika ili 9,5 posto stanovništva, naglasila je Brković. Naime, 2011. godine u Hrvatskoj je živjelo 4,284.889 ljudi.

- Sve je očekivano. Bolje nismo mogli niti očekivati. Ovo je realna slika stanja - rekao nam je nakon objave podataka demograf Marin Strmota.

Osim što se velik broj stanovnika posljednjih deset godina iselio iz Hrvatske, i prirodni je prirast u posljednjih deset godina negativan. Umrlo je čak 141.707 osoba više nego što ih se rodilo. Migracijski saldo, razlika broja doseljenih i iseljenih, također je porazan. Gotovo se 112.000 ljudi više iselilo iz Hrvatske nego što ih se u nju doselilo.

Objavljeni broj stanovnika koji sada živi u Hrvatskoj odgovara broju koji je Jutarnji list objavio još prije dva mjeseca (9. studenoga, sukladno predviđanjima stručnjaka, objavili smo da u Hrvatskoj živi 3,88 milijuna ljudi). Riječ je o prvim preliminarnim brojkama koje se u konačnici, barem kad je riječ o broju stanovnika, praktički neće mijenjati. Najnoviji broj stanovnika po županijama samo je potvrdio ono što se već godinama priča.

Slavonija je područje s najvećim padom broja stanovnika. Prema objavljenim podacima, u četiri slavonske županije u deset godina broj stanovnika smanjio se za čak 122.000. - U svim županijama zabilježen je pad broja stanovnika u odnosu na 2011. godinu, a u 12 županija se broj stanovnika smanjio za više od 10 posto - istaknula je ravnateljica Državnog zavoda za statistiku.

Supetar rekorder

Vukovarsko-srijemska županija bilježi pad od 35.083 stanovnika, odnosno 19,54 posto, u Sisačko-moslavačkoj županiji stanovnika je 31.890 manje, a u Brodsko-posavskoj županiji manje je 27.793 stanovnika - rekla je ravnateljica DZS-a.

Od 126 hrvatskih gradova, samo njih devet - Dugo Selo, Sveta Nedelja, Krk, Novalja, Biograd na Moru, Solin, Stari Grad, Supetar i Ludbreg - zabilježilo je rast broja stanovnika u posljednjem desetljeću. Radi se o vrlo malim povećanjima - primjerice, broj stanovnika Novalje povećan je za njih četiri (s 3663 na 3667), a Staroga Grada za njih devet (s 2781 na 2790). Najveći je rast u apsolutnim brojevima zabilježio Solin, kojem se broj stanovnika povećao za gotovo njih 1000 (sa 23.926 na 24.912), odnosno za 4 posto, a u postotnom rastu rekorder je Supetar sa 6,6 posto.

Split manji za 17.000 ljudi

Sva velika gradska središta izgubila su stanovništvo, a najviše je stradala Rijeka, koja danas ima 20.000 stanovnika ili gotovo 16 posto stanovništva manje nego 2011. te je broj stanovnika pao sa 128.624 na njih 108.622. Sada Hrvatska ima samo tri grada s više od 100.000 stanovnika - to su Zagreb, Split i Rijeka.

Osijek je, kao četvrti najveći grad u Hrvatskoj, prvi put pao ispod 100.000 stanovnika (ima ih 96.848, a imao ih je 108.048), a Split danas ima 161.312 stanovnika, 17.000 manje nego 2011. Slavonski Brod izgubio je gotovo svakog petog stanovnika (broj stanovnika pao je sa 59.141 na 50.039Ž), a Knin je, prema podacima, napustio svaki četvrti žitelj.

Među gradovima i općinama s rastom broja stanovnika prednjače oni u okolici velikih gradova, koji obično imaju i najveći natalitet i najmanje iseljavanje jer se u njima nastanjuju mlade obitelji zbog nižih troškova života.

Tako je, primjerice, Dugo Selo pokraj Zagreba naraslo za oko 400 stanovnika, ali se Zagreb istodobno smanjio za 20.073 stanovnika i sada ih ima 769.944.

I broj kućanstava smanjio se u svim županijama i Gradu Zagrebu, ukupno za 5,31 posto, točnije za 80.615, dok je broj stanova porastao za 4,61 posto, odnosno za 103.534 u odnosu na popis iz 2011. godine. Najveći pad broja kućanstava bilježi Sisačko-moslavačka županija, od 14,7 posto, odnosno 9202 kućanstva.

Taj pad manjim dijelom treba pripisati i posljedicama potresa. Sljedeća po padu broja kućanstava je Vukovarsko-srijemska županija, koja je izgubila 7228 kućanstava, odnosno njih 11,83 posto. Broj stanova najviše se povećao u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U odnosu na 2011., u toj je županiji čak 8113 odnosno 12,54 posto stanova više. Najveći je pad broja stanova u Sisačko-moslavačkoj županiji, u kojoj je sada 6446 stanova ili njih 6,88 posto manje.

Ovo su tek prvi podaci, a DZS će u sljedećem razdoblju sukcesivno objavljivati sve ostale.

Krajnji rok za objavu svih podataka je 27 mjeseci od završetka popisa, ali u DZS-u tvrde da će to biti znatno prije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 07:40