U lošim stvarima uvijek se nađe zrno dobra pa se to dogodilo i s velikim prosinačkim potresom koji je oštetio toranj sa zvonikom crkve Presvetog Trojstva usred Franjevačkog samostana u srcu karlovačke jezgre. To je inače najstarija karlovačka crkva i prva nevojna građevina sagrađena u poznatoj karlovačkoj povijesnoj utvrdi iz 1579. godine, koja je temelj modernog grada na četiri rijeke.
Naime, tijekom uklanjanja križa i postolja, takozvane jabuke, s tornja 2. ožujka, pronađena je bakrena čahura u kojoj je bila staklena tuba - vremenska kapsula s tajanstvenim svicima, koji su u međuvremenu pažljivo i stručno izvađeni i odmotani u laboratoriju Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu te jučer u Franjevačkom samostanu predstavljeni javnosti. Za karlovačke fratre pronalazak čahure nije bio iznenađenje, ali jest sadržaj, jer su umjesto jednog svitka iz 1794. godine, kako su računali, dobili čak šest dokumenata: četiri isprave, jedan zapis i jednu bilješku, pisane na hrvatskom i njemačkom jeziku, najstariji iz 1853., a posljednji iz 1938. godine.
Obnovitelji povijesti
- Danas pridodajemo još jedan važan i nadasve zanimljiv artefakt, svitke iz vremenske kapsule koji su nam ostavili tadašnji vizionari, graditelji i obnovitelji nedavne povijesti. Mislimo i na trenutak kad ćemo svim svicima dodati svoj svitak budućim generacijama. Do toga trenutka nas čeka strpljiva obnova crkve i zvonika Franjevačkog samostana s vrijednim muzejom nastalim u nedavnom potresu. Bit će potrebno u to sve ugraditi i volje i znanja, novca također - rekao je fra Krunoslav Albert, gvardijan Franjevačkog samostana i domaćin skupa. Po njemu je iznimno važan zadnji svitak, onaj iz 1938. godine, jer je iz razdoblja za koje ne postoji samostanska kronika. Sve dokumente od 1930. do 1948. godine samostanu su oduzele komunističke vlasti za potrebe suđenja tadašnjem zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu i nikada ih nisu vratili.
- Sve četiri isprave pisane su na papiru, vjerojatno impregniranom voskom, a ne na pergameni kao što smo prvo mislili. Pisani su klasičnom tintom. Svi dokumenti imaju dekorativne ukrase u crnoj, plavoj i crvenoj tinti i detalje zlata, smatra se da je to zlatni prah - rekla je Sonja Kočevar, pročelnica Konzervatorskog odjela Karlovac.
Prvi svitak je iz 1858. godine iz doba vladavine Franje Josipa I., bana Josipa Jelačića i kardinala Haulika. Navedeno je tko je tada vladao, imao svjetovnu, a tko crkvenu vlast, a zanimljivo, navedeni su i profesori karlovačke gimnazije u to doba. Ono što je konzervatorima vrlo zanimljivo, spominje se Prokopije Godler koji je pozlatio križ i jabuku. S tim dokumentom bio je i prijepis starijeg dokumenta (1853. g.) na njemačkom jeziku, koji govori o tome tko su bili majstori, ali i ono što je posebno zanimljivo - popis prehrambenih namirnica i njihove tadašnje vrijednosti, odnosno cijene. Karlovački fratar Mato Bašić uspio je preračunati tadašnje vrijednosti u današnju valutu preko cijene srebra 1858. godine i 2021.
Cijena govedine i teletine bila je ista - 9 krajcara (105 kn), piletina 24 krajcara (275 kn), kruh je težio 7 lota (0,105 kg), banatska pšenica stajala je 3 5/6 guldena (1520 kn), kukuruz 2 5/6 guldena (1200 kn), vino 14 krajcara (160 kn), jedna velika bačva vina 10 guldena (6850 kn), šećer 26 krajcara (230 kn), kava 32 krajcara (365 kn). Jedan dnevničar bio je plaćen 40 krajcara dnevno, što bi se u današnje vrijeme moglo preračunati u 455 kuna, a naučnik na tornju zaradio bi dvostruko više, 1 1/3 guldena ili 900 kuna. Zapisano je da je podizanje zvonika za 10 metara 1794. godine stajalo 13.000 forinti ili čak 8,880.000 kuna. Radovi su počeli nakon pogodbe koja se dogodila dvije godine ranije. Pozlata križa izvedena 1858. i 1859. godina plaćena je današnjih 137.000 kuna.
Treći dokument je iz 1883. godine i svjedoči o restauraciji koju franjevci nisu imali evidentiranu u svojim povijesnim dokumentima. U njemu se također opisuju predstavnici tadašnje vlasti pa i gradski činovnici. Zanimljivo je da je sve četiri zabilježene restauracije tornja platio grad Karlovac pa je logično da su nakon objave te informacije sve oči bile uprte u karlovačkoga gradonačelnika Damira Mandića.
Velika sredstva
- Evo, u svicima piše što ja trebam raditi. Crkva i samostan su jedni od objekata koji su najviše stradali u potresu, zato smo i organizirali zamjenu križa na zvoniku, ali sa Županijom ćemo osigurati sredstva da se zaštiti unutrašnjost crkve, za što smo predvidjeli oko 200.000 kuna. Pozivam sve da pomognu da obnova ne traje predugo, jer su potrebna velika sredstva. Već imamo ideje kako obnoviti zvonik i kompleks samostana uz pomoć fondova EU - rekao je gradonačelnik Mandić, istaknuvši da su svici dokaz o neraskidivoj povijesnoj vezi franjevaca i Karlovca.
Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Dinko Čutura rekao je da u ustanovi koju vode rade najbolji stručnjaci u ovom dijelu Europe, pogotovo oni za restauraciju dokumenata te opisa tehničkog procesa otvaranja kapsule.
- Ti svici izgledaju kao da su jučer pisani, savršeno su sačuvani i odmotani i bit će pripremljeni za izlaganje u Franjevačkom muzeju - rekao je Čutura, dodavši da će učiniti sve što može da pronađe dokumentaciju samostana od 1930. do 1948. godine koja može biti na dva moguća mjesta, u arhivu MUP-a u Zagrebu ili u Državnom arhivu u Srbiji.
Nakon restauracije tornja u njega će se umetnuti kopije pronađenih dokumenata, ali i zapis iz 2021., koji će vjerojatno biti digitalan.
Franjevački samostan je na svojim stranicama objavio i videozapis o pronađenim svicima. Pogledajte ga OVDJE.
