Samo jedan pogled na neboder otkriva što čeka Vjesnik, stručnjaci: ‘Najizglednija je metoda ‘grickanja‘‘

Samo jedan pogled na neboder ‘Vjesnik‘ u ovom trenutku nudi neizbježan odgovor što s tom građevinom u budućnosti.

Obnova zgrade u ovom trenutku jednostavno je nezamisliva, a količina financijskih sredstava za taj pothvat u ovom trenutku je nedokučiva.

Stoga se kao jedino rješenje nameće rušenje zgrade. Naši sugovornici ne očekuju da bi moglo doći do samourušavanja zgrade, bez obzira na to što vatra mijenja strukturu čelika unutar betona te dolazi do njegova slabljenja. O stanju zgrade reći će statičari, ali u ovom trenutku kao najizglednije rješenje čini se rušenje nebodera.

Stručnjaci smatraju da će se Vjesnikov neboder morati rušiti

Damir Krajač/Cropix

Prema mišljenju stručnjaka, moguća su dva scenarija uklanjanja nebodera: rušenje kontroliranom eksplozijom ili ‘grickanjem‘. S obzirom na lokaciju zgrade, sugovornici nam kažu kako je rušenje ‘grickanjem‘ ipak izglednije.

Vatrena stihija progutala Vjesnik, vatrogasci se morali povući, ostao im je još vrh nebodera

Riječ je o metodi kada se pomoću pneumatskih kliješta malo-pomalo trga beton i na taj način ruši objekt. Dobar primjer takvog modela rušenja je zgrada hotela ‘Marjan‘ u Splitu, koja je imala 13 katova i bila je visoka 33 metra.

Vlasnik hotela, tvrtka ‘Adris‘, angažirala je tvrtku koja je na gradilište dovela stroj s velikom mehaničkom rukom na kojoj su na kraju bile montirane velike pneumatske škare, i rušenje je krenulo u ožujku 2023. godine.

‘Grickanje‘ bi trajalo najmanje šest mjeseci

Sve je završilo s velikom hrpom betona i šute u veljači 2024. godine. Dakle, rušenje je trajalo punih 11 mjeseci. Naši sugovornici tvrde da bi za rušenje Vjesnikove zgrade ovom metodom bilo potrebno najmanje šest mjeseci, ovisno o tome s koliko bi se strojeva krenulo u napad.

Požar je izbio na predzadnjem katu

Damir Krajac/Cropix

‘Grickanje‘ bi zasigurno dugo trajalo s obzirom na kvalitetu izgradnje same zgrade koja je izgrađena od velike količine armiranog betona. Ova metoda puno je skuplja od primjene kontrolirane eksplozije, ali je daleko sigurnija. Kao i u slučaju rušenja splitskog hotela, dio grada Zagreba bi mjesecima bio u oblacima prašine i pitanje je kako bi to okolni stanari podnijeli.

Cropix

U slučaju kontrolirane eksplozije, pitanje je sigurnosti za okolne stambene zgrade i njihove stanare, ali i što bi se dogodilo s objektima koji se nalaze u samom krugu nebodera.

Pogledajte kako je vatrena stihija iznutra gutala Vjesnikov neboder

Naime, ispod nebodera je zgrada tiskare i veći broj aneksa. Teško je reći je li te objekte moguće sačuvati u slučaju aktiviranja eksploziva ispod nebodera.

Cropix

Damir Krajač/Cropix

U tom slučaju potrebno je postaviti eksploziv na stupove zgrade u njezinim temeljima te ga rasporediti po cijelom objektu. U svakom slučaju, vrlo zahtjevna operacija koja se mora obaviti vrlo stručno i pažljivo kako se kontrolirana eksplozija i rušenje ne bi pretvorili u nekontroliranu katastrofu.

Kronologija kompleksa Vjesnik

1940. - 1950-e: Početak „Vjesnika” i odluka o novom sjedištu

1940. Pokreće se list Vjesnik, glasilo Komunističke partije Hrvatske. Tijekom rata djeluje ilegalno, a nakon 1945. prerasta u snažan državni dnevnik, čime se postavljaju temelji velikog izdavačkog kompleksa.

Kraj 1950-ih. Državni vrh određuje izgradnju modernog novinskog centra, kako bi se Vjesnikov sustav preselio iz skučenih prostora u reprezentativni neboder, usklađen s urbanističkim planom širenja Zagreba prema istoku.

1957. - 1964.: Natječaj i spora gradnja

1957. Provodi se arhitektonski natječaj. Odabran je Antun Ulrich, čiji projekt slijedi estetiku međunarodnog modernizma, inspiriranu američkim poslovnim neboderima.

1958. - 1963. Početak gradnje i izgradnja konstrukcije. Radovi stalno kasne zbog financijskih poteškoća, kašnjenja opreme i promjena u projektiranju.

1964. Nakon velike poplave Save u gradu se pojavljuje glasina da se toranj „naginje“. Izvođači i projektanti tvrde da je konstrukcija stabilna; pravi razlog kašnjenja ostaje nedostatak sredstava.

1969. - 1972.: Dovršetak i useljenje

1969. - 1971. Osigurava se kredit PBZ-a za dovršetak interijera, klimatizacije, električnih instalacija i tiskarskih pogona. Uređuju se katovi za veliki broj redakcija i administrativnih odjela.

1972. Neboder je formalno dovršen: 16 katova, 67 metara visine, potpuno ostakljena fasada u narančasto-smeđim tonovima zbog čega dobiva nadimak "čokoladni toranj". U to vrijeme bio je jedan od tehnološki najnaprednijih poslovnih objekata u Jugoslaviji.

1972.: Ulazak glavnih redakcija i početak rada kompleksa

Vjesnik useljava kao centralna redakcija s više od 300 zaposlenih, zauzimajući nekoliko najreprezentativnijih katova.

VUS - Vjesnik u srijedu ulazi s vlastitom redakcijom, fotografskim odjelom i studijima.

Magazini Arena, Studio, Plavi vjesnik i drugi časopisi smještaju se u srednje katove, često dijeleći katove prema grafičkim ciklusima.

Večernji list dobiva značajan uredski prostor, budući da su u to vrijeme obje kuće bile dio istog medijskog sustava.

Hrvatska tiskara počinje raditi u punom kapacitetu, opslužujući sva izdanja i podižući produkcijsku razinu kompleksa.

Damir Krajac/Cropix/

1970-e - 1980-e: „Zlatno doba“ kompleksa

1970-e. Zgrada vrvi novinarima, lektorima, fotoreporterima i grafičarima; u špici proizvodnje kroz objekt dnevno prolazi više od tisuću ljudi.

1982. U neboder ulazi tjednik Danas, jedan od najutjecajnijih političkih tjednika druge Jugoslavije.

1987. Dograđuje se položeni neboder za Univerzijadu, što širi kapacitete kompleksa. Te godine Večernji list seli iz Vjesnika u novije prostore, čime se prvi put smanjuje gustoća redakcija.

1990. - 1999.: Pretvorba, odlasci magazina i novi korisnici

1992. Gašenjem tjednika Danas, prostor ostaje prazan i ulazi u fazu povremenih prenamjena.

1995. Zbog pada naklada i reorganizacije, iz nebodera odlaze Arena, Studio, Plavi vjesnik i većina magazinskih odjela.

Sredinom 90-ih Vjesnik se transformira u dioničko društvo, što mijenja upravljačku strukturu i stvara pravnu podlogu za kasnija spajanja.

1998. - 1999. Dolazi do spajanja Vjesnika d.d. i Hrvatske tiskare, čime se administrativno objedinjuje tiskarsko-upravni dio kompleksa.

1999. U objekt ulazi Tisak d.d., koji koristi uredske prostore i skladišne kapacitete, te postaje jedan od suvlasnika.

Nera Simic/Cropix

1990-e - 2003.: Ulazak i odlazak EPH-a

Tijekom 1990-ih u neboder ulazi Europapress Holding (EPH), najveća privatna izdavačka kuća u državi, koristeći katove za dio svojih redakcijskih i komercijalnih odjela.

2003. EPH napušta neboder, nakon što konsolidira poslovanje i seli u novouređene prostore na drugoj lokaciji.

2000. - 2012.: Najmoprimci i napuštanje kompleksa

Početak 21. stoljeća Dolaze novi komercijalni najmoprimci — Tele2, Vipnet, oglašivačke i marketinške agencije — jer Vjesnik više ne može popuniti sve katove.

2010. - 2012. Privatni najmoprimci postupno odlaze zbog zapuštene infrastrukture, visokih režija i nesređenih vlasničkih odnosa.

2012. Dnevni list Vjesnik prestaje izlaziti i napušta neboder, čime simbolički završava izvorna funkcija zgrade. Iste godine odlazi i Tisak d.d.

2013. - 2016.: Država preuzima dio zgrade

Tijekom 2010-ih zgrada ostaje u velikoj mjeri prazna; pojedini katovi dugo nisu u uporabi zbog tehničkih nedostataka.

2014. Vlada RH navodi da je stekla izvanknjižno vlasništvo nad dijelom kompleksa, uz planove za racionalizaciju državnih ureda preseljenjem u Vjesnik.

2017. - 2021.: Složeno suvlasništvo i prvi znakovi revitalizacije

Suvlasničku strukturu čine RH, Vjesnik d.d., Konzum plus, VLM Cvjetno nekretnine i Allegheny Financial — situacija koja otežava donošenje zajedničkih odluka.

2021. Obnovljen je ulaz, ali ostavljen je poznati grafit „Bitno da je nekad bilo lijepo…“, postavši nehotičan simbol dugogodišnjeg propadanja.

2021. - 2022.: Likvidacija tiskare i državno preuzimanje

2021. Uprava i sindikat upozoravaju da tiskara pokriva gotovo sve troškove održavanja velikog kompleksa, dok drugi suvlasnici ne sudjeluju razmjerno.

Srpanj 2022. Najavljena likvidacija Vjesnik d.d., što otvara put jasnijem rješavanju vlasničkih odnosa.

12. prosinca 2022. Donosi se odluka da se uredski prostori prodaju Republici Hrvatskoj za 47,01 milijun kuna.

24. prosinca 2022. Vlada formalno kupuje suvlasničke dijelove, postajući većinski vlasnik.

2022. - 2025.: Državna tijela ulaze u neboder

2022. Useljava dio Porezne uprave, čime zgrada ponovno dobiva redovan administrativni promet. Istovremeno useljava i dio Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, koristi se više katova za privremene urede.

2023. - 2025. Unatoč državnom vlasništvu, velik dio nebodera ostaje prazan zbog tehničkih problema i zastalih planova adaptacije.

17./18. studenoga 2025.: Požar i uništenje

17. studenoga 23:00 h. Izbija požar na višim katovima; zbog vertikalnih instalacijskih kanala vatra se širi iznimno brzo.

U noći s 17. na 18. studenoga. Vatrogasci dolaze s velikim brojem vozila; zbog opasnosti od urušavanja povlače se iz unutrašnjosti.

18. studenoga. Sudbina arhitektonskog simbola Zagreba i nekadašnjeg hrama novinarstva je nepoznata, čekaju se procjene statičara.

Izvori: Jutarnji list, Globus, Večernji list, Index.hr, Net.hr, tportal.hr, arhivska dokumentacija Vlade RH