- Hrvatska pridonosi sigurnosti kako na cijelom teritoriju NATO-saveza tako i na zapadnom Balkanu. To je vrlo važno NATO-u i nećemo dopustiti da dođe do nestabilnosti u regiji, jasno je danas u Zagrebu poručio glavni tajnik NATO-a Mark Rutte prilikom službenog posjeta Zagrebu.
Poruka da NATO neće dopustiti nikakve nestabilnosti u regiji vjerojatno je najvažnija politička i sigurnosna poruka za Hrvatsku koju je glavni tajnik kazao nakon službenih razgovora s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem.
Nema igre s vatrom
To je jasna poruka Beogradu, ali i političkom vodstvu Republike Srpske i Miloradu Dodiku da se ne igraju vatrom i da ne misle da je NATO zbog rata u Ukrajini zaboravio na ovu regiju.
Izjava je, po svemu sudeći, posljedica razgovora s hrvatskim političkim vrhom koji je, prema prijašnjim najavama, na sastanku Rutteu dao puno širu sliku o tome na što treba obratiti pozornost u Srbiji kako ne bi, kažu diplomatski izvori, nastao sigurnosni vakuum u regiji.
Nakon što je sletio u Zračnu luku Franjo Tuđman, Rutte je prvo otišao u obližnju vojnu zračnu bazu, gdje je razgledao dio eskadrile aviona Rafale, bespilotne letjelice Bayraktar te helikoptere Black Hawk.
Rutte tvrdi kako je impresioniran činjenicom da je Hrvatska u tako kratkom vremenu uspjela obnoviti svoje zračne snage te sada sama obavlja zaštitu vlastitog zračnog prostora.
Pred novinarima je od zapovjednika Hrvatske vojske pokušao doznati koliko Hrvatska ima obučenih pilota za korištenje Rafalea, ali su mu hrvatski generali odgovorili smijehom, jer se taj podatak drži u strogoj tajnosti.
Prema neslužbenim podacima, Hrvatska namjerava osposobiti 25 pilota za Rafale. Rutte je točan podatak kasnije, valjda, uspio saznati od hrvatskih časnika.
90 vojnika ide u Litvu
Nakon službenih razgovora u Banskim dvorima premijer je pred novinarima iznio financijske brojke hrvatskih napora da dosegne izdvajanje 2 posto BDP-a za obranu.
Prema njegovim riječima, Hrvatska je u 2025. godini došla na 2,08 posto BDP-a za obranu, a u apsolutnim brojkama za taj segment prošle godine izdvojeno je 1,9 milijardi eura, od čega je 1,7 milijardi za nabavu novog naoružanja i opreme.
U tom kontekstu glavni tajnik NATO-a izrijekom je pohvalio američkog predsjednika.
- Vjerujem da Donald Trump čini prave stvari za NATO, potičući nas sve da trošimo više kako bismo se izjednačili s potrošnjom SAD-a. Apsolutno sam uvjeren da bez američkog predsjednika članice NATO-a ne bi dosegnule dva posto izdvajanja na obranu niti se dogovorile o izdvajanju pet posto BDP-a za obranu i sigurnost do 2035. godine, što uključuje 3,5 posto za obrambene potrebe i 1,5 posto za povezane investicije u kibernetičku obranu, kritičnu infrastrukturu i civilnu pripravnost.
Govoreći o sudjelovanju u međunarodnim NATO-misijama, Plenković je otkrio da krajem ovog mjeseca 90 hrvatskih vojnika odlazi u misiju u Litvu u sklopu aktivnosti NATO-ovih prednjih kopnenih snaga, u okviru borbene skupine pod vodstvom Njemačke.
Odluku o tome hrvatska Vlada i Sabor donijeli su još 2024. godine. Bit će to povratak Hrvatske vojske u Litvu nakon tri godine izbivanja iz ove NATO-misije.
Na konferenciji za novinare najviše riječi bilo je o Ukrajini i Grenlandu, a Rutte je hrvatskoj javnosti i Plenkoviću poručio:
- Rusija nas pokušava odvratiti od pomoći Ukrajini, ali mi nećemo stati i zato je vaša podrška ključna. Pod vašim vodstvom Hrvatska je pravi partner ukrajinskim prijateljima.
Plenković s Rutteom razgledavao Rafale i helikoptere pa ga nasmijao dosjetkom
Rutte i Plenković složili su se da u ovom trenutku nije moguć ulazak Ukrajine u NATO-savez jer o tome nema konsenzusa njegovih članica.
Upitan o situaciji oko Grenlanda, Rutte je poručio da se svi saveznici slažu da je arktičko područje iznimno važno.
- Imamo osam arktičkih zemalja, sedam je u NATO-u. Jedna je zemlja izvan NATO-a, a to je Rusija. Krenula je rasprava u NATO-u kako bismo mi, kao saveznici, osigurali sigurnost. Razgovaramo kako bismo učinili sve da Arktik ostane siguran. Svi se slažemo da je obrana tog područja ključna, moramo učiniti sve kako bismo ga zaštitili, naglasio je.
Hrvatski premijer bio je nešto izravniji i precizniji.
- Poruka je da se saveznici moraju međusobno poštovati, a to se odnosi i na SAD. Siguran sam da se uz razgovore može pronaći rješenje koje će SAD-u osigurati sigurnost, a Danskoj upravo ono što svi poštujemo, a poštujemo činjenicu da je Grenland dio Danske, premda nije u Europskoj uniji, ali je jasno da spada pod njezinu nadležnost, istaknuo je premijer.
Dron u Zagrebu
Saznali smo da i nakon skoro četiri godine od pada drona na Zagreb nije poznato otkud je on točno ispaljen. Plenković je kazao da je on poletio iz Ukrajine, ali se ne zna iz kojeg njezina dijela.
Nakon sastanka s hrvatskim premijerom, glavni tajnik otišao je na susret s predstavnicima hrvatske obrambene industrije, koji su mu prezentirali svoje mogućnosti. Potom je uslijedio sastanak s predsjednikom Zoranom Milanovićem i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem.
Prije nekoliko dana Milanović je ‘dobrodošlicu‘ u Zagrebu Rutteu poželio riječima da on ‘nije ni tehnička osoba, niti osoba koja donosi odluke‘ i da mu ‘nije jasno u čije ime govori‘. Osim toga, istaknuo je da Rutte ‘govori puno stvari‘ koje on ne podržava.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....