Izjava o vjeroispovijesti, nacionalnosti i materinjem jeziku građana Hrvatske, kao i o zasnivanju izvanbračnih i neformalnih istospolnih zajednica, davat će se dobrovoljno te se oni koji je ne dostave neće kažnjavati, kao što je to predviđao prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva.
Ministarstvo financija je objavilo izvješće o provedenoj javnoj raspravi o tom zakonskom prijedlogu, u kojem navodi da je prihvatilo primjedbe pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter i drugih koji su upozoravali da je prijedlog zakona diskriminirajući i da u privatnu sferu građana ulazi na neprihvatljiv način.
Podsjetimo, prema prijedlogu Ministarstva kojem je na čelu Marko Primorac, svaki građanin je za potrebe novoosnovanog Registra stanovništva koji će se voditi pri Poreznoj upravi obavezan dostaviti izjavu u kojoj će se izjasniti o tome koje je vjere i nacionalnosti, koji mu je materinji jezik i živi li u izvanbračnoj ili neregistriranoj istospolnoj zajednici. Također je propisano da će se oni koji to ne učine ili u roku od 10 dana ne prijave promjenu stanja kazniti novčanom kaznom od 660 do 1650 eura.
Dobrovoljna izjava
- Podaci potrebni za ustrojavanje Središnjeg registra preuzimaju se iz službenih evidencija. Za sve ostale podatke koji su prepoznati za potrebe funkcioniranja Središnjeg registra, primjerice za statističke obrade ili priznavanje određenih prava propisanih posebnim propisima (primjerice podaci o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu), a za koje ne postoji službena evidencija, predviđeno je da se isti mogu prikupljati putem izjave. Ovim putem naglašavamo kako građani dobrovoljnom izjavom mogu dati te podatke, a podzakonskim aktom će se detaljnije propisati obuhvat podataka i svrha. Nedostavljanje tih podataka neće se smatrati prekršajem, a zakonski prijedlog vezan uz prekršajne odredbe će se izmijeniti - odgovorili su iz Ministarstva financija na pristigle primjedbe.
Ministarstvo je upozoreno da osobe biraju život u neformalnim životnim zajednicama upravo zato da ih ne bi morali registrirati te da je njihovo prijavljivanje u Registar stanovništva povreda građanskih prava i izbora.
Kad veza pukne?
- Podaci o neformalnim životnom partnerstvu ili izvanbračnoj zajednici potrebni su za kreiranje podataka o kućanstvu, a posljedično kao takvi su bitni i u postupcima ostvarenja prava određenih posebnim propisima. Prikupljat će se i podaci o invaliditetu, ali ne na temelju izjave, već se isti prikupljati preuzimanjem iz Registra osoba s invaliditetom. Napominjemo kako je prikupljanje podataka o invaliditetu, bračnom statusu i životnom partnerstvu od velikog značaja prilikom ostvarivanja različitih prava kod osoba na koju se ovi podaci odnose - tvrde u Ministarstvu financija. Budući da su Obiteljskim zakonom i Zakonom o životnom partnerstvu neformalne zajednice u potpunosti izjednačene u pravima s formalnim zajednicama, nije jasno na koja bi se prava dodatna registracija odnosila. Također, iako će se podaci o izvanbračnoj zajednici upisivati dobrovoljnom izjavom, u slučaju nastanka promjene u odnosu na prethodno upisani podatak primjenjivat će se prekršajne odredbe.
Postavilo se pitanje kako će se u praksi utvrđivati je li i kada zajednica prekinuta kako bi se znalo da je počeo teći rok za prijavu promjene.
- Je li ovo uopće provedivo u praksi? - pitao je jedan od sudionika javne rasprave.
- Primljeno na znanje. Navedeni prijedlog će se razmotriti i u tom dijelu će se prema potrebi prilagoditi odredbe članka - odgovorili su u Ministarstvu financija.