Afera s istraživanjem koja je ukazala na nezadovoljstvo znanstvenika radom Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) prijeti prerastanjem u skandal pošto je HRZZ etički kaznio voditeljicu istraživanja Annu Mariu Getoš Kalac, a njezin ju je Fakultet uzeo u zaštitu sumnjajući u zakonitost postupaka Zaklade.
Zaklada je 13. siječnja obavijestila Pravni fakultet, na kojem Getoš Kalac ima status izvanredne profesorice, da je Upravni odbor HRZZ odredio dodatno vrednovanje projekta kroz provođenje službenog posjeta Fakultetu, što se čini kada se na nekom projektu pojavljuju problemi.
Zaklada se poziva na zaključak svoga Povjerenstva za znanstvenu čestitost koje je utvrdilo "lakšu povredu znanstvene čestitosti" voditeljice projekta Getoš Kalac. Povjerenstvo smatra da se voditeljica projekta neprimjereno ponašala i narušavala međuljudske odnose članova istraživačke skupine i u komunikaciji s vrednovateljima, odnosno zaposlenicima Zaklade.
Također, niz postupaka Getoš Kalac nije u skladu s dogovorenom provedbom istraživanja financiranih sredstvima HRZZ-a, smatraju u Povjerenstvu za znanstvenu čestitost.
Nisu je pozvali da se brani
Pravni fakultet se na to obratio Sveučilištu u Zagrebu, saborskom Odboru za kulturu, znanost i obrazovanje te Ministarstvu znanosti i obrazovanja s obrazloženjem da netransparentnost postupka Zaklade izaziva nedoumice o pravnoj svrsi nadzora, ali i nepovjerenje u objektivnost samog postupka zaklade, te izrazio potrebu da se osigura zakonito postupanje Zaklade.
Razlozi za određivanje dodatnog vrednovanja kao i postupak u kojem je ono određeno ozbiljno dovode u pitanje zakonitost i pravilnost postupanja Zaklade, smatra Pravni fakultet.
Prvo, mišljenje Povjerenstva doneseno je, a da Zaklada nije upoznala voditeljicu projekta s pritužbom i niti joj je dala mogućnost očitovanja, što predstavlja povredu temeljnog pravnog načela da se stranci omogući očitovanje o predmetu postupka te posljedično pravilno utvrđivanje relevantnih činjenica. Štoviše, voditeljici projekta nije dostavljeno ni mišljenje Povjerenstva, kao ni sama odluka Upravnog odbora, ističe se.
Drugo, osobito je problematičan trenutak u kojem je Zaklada odlučila pokrenuti postupak pred Povjerenstvom, budući da je u prosincu 2019. provedeno istraživanje čiji rezultati ukazuju na ozbiljno nezadovoljstvo voditelja projekata načinom suradnje sa Zakladom, kaže se.
Treće, Zaklada je bila dužna o mogućim etičkim povredama obavijestiti voditeljicu projekta odmah po saznanju, dati joj mogućnost očitovanja, ali i mogućnost otklanjanja mogućih propusta, posebice ako se radilo o lakšim etičkim povredama, navodi se.
Osim toga, voditeljica projekta bi svega nekoliko dana nakon najavljenog izvanrednog nadzora trebala predati godišnje izvješće o radu na projektu, što će Zakladi u redovitoj i transparentnoj proceduri omogućiti objektivno vrednovanje napretka projekta, zaključuje se u dopisu Pravnog fakulteta nadležnim vlastima.
To je prvi put otkad je provedeno istraživanje u prosincu prošle godine da je neka znanstvena institucija stala na stranu osobe koja ga je organizirala. Zaklada je odbacila istraživanje, ministrica znanosti Blaženka Divjak se složila sa stavom Zaklade, a nadležni saborski odbor nije ni odgovorio na upit Hine, kao ni jedan od klubova zastupnika koji imaju članove u Odboru.
Silobrčić: Dvojbeno ocjenjuje li Zaklada etičnost ili kritiku svoga djelovanja
Bivši predsjednik Odbora za etiku u znanosti i visokome obrazovanju Sabora Vlatko Silobrčić, smatra da je u pitanju osnovni problem odnosa Zaklade i voditelja/ice odobrenoga projekta.
Kad je jednom projekt odobren, relevantan je izvještaj voditelja/ice koji se podnosi u skladu s ugovorom o odobravanju i financiranju projekta, smatra.
Akademik Silobrčić izrazio je nevoljkost prema pozivu da komentira odluku Povjerenstva pri HRZZ-u, jer kaže da je teško išta reći o etičkoj ocjeni voditeljice projekta, ako za tu ocjenu nema nikakvog konkretnog obrazloženja.
Pozivanje na članke Kodeksa u kojima se govori o načelima jest primjenjivo, ali je nužno konkretno obrazložiti što je od kojeg načela prekršeno, kaže Silobrčić.
Ipak, posebno sam sumnjičav prema „pronađenim“ etičkim prekršajima kad rezultati projekta ukazuju na moguće neprimjerene postupke Zaklade, a sama ih Zaklada zatim ocjenjuje, ističe Silobrčić i dodaje da se uvijek može postaviti pitanje ocjenjuje li Zaklada etičnost postupka ili kritiku svoga djelovanja.
Kontrola izvođenja projekta i institucije u kojoj se izvodi, može se, u takvim okolnostima, shvatiti i kao prijetnja, napominje.
Silobrčić dodaje da ne smije biti upitno pravo Zaklade da kontrolira izvođenje projekta, dakle trošenje odobrenog novca, ali da se u ovome slučaju mogu postaviti pitanja jesu li odluke o toj kontroli donijete u okolnostima kad su neki rezultati projekta kritični o radu Zaklade.
U tom bi slučaju neovisno etičko tijelo trebalo poslužiti za nepristranu ocjenu predmeta, ističe Silobrčić i dodaje da je takva bila uloga saborskog Odbora za etiku u znanosti i visokome obrazovanju.
Nažalost, to tijelo nije imenovano ni gotovo dvije godine nakon isteka mandata prošloga sastava. Kako tu priču poznajem „iznutra“, usuđujem se reći da takva odgoda imenovanja Odbora ima jasnu političku pozadinu jer je Odbor donosio odluke o nekim istaknutim političarima, zaključuje.
'Pilar' apostrofirao Zakladu kao kritičnu točku
Laboratorij za istraživanje nasilja, koji djeluje pri Pravnom fakultetu, proveo je od 2. do 6. prosinca online anketiranje znanstvenika o tome kako se osjećaju u komunikaciji s bezimenom birokracijom HRZZ-a, na koje je od 734 upitanih voditelja znanstvenih projekata odgovorilo 89 njih ili 12 posto.
Oko 55 posto sudionika odgovorilo je da se osjeća frustrirano, polovica ih je navela da se u suradnji s HRZZ "pretežito osjeća izloženo budalaštinama", 40 posto je odgovorilo da se osjeća bespomoćno, a 25 posto da se osjeća revoltirano.
Istraživanje se poziva na izvješće s jednog projekta Instituta Ivo Pilar iz 2018., u kojem se kaže da je reforma znanstvenog sustava dovela do njegova urušavanja, a među posebno kritične točke ubraja se i kvaliteta rada Hrvatske zaklade za znanost.
Napisao: Ivo Lučić / Hina