GRADSKI NOVAC

ŠAKOM I KAPOM: NA ŠTO SU TROŠENA ZAGREBAČKA SREDSTVA ZA NEPOGODE Novcem iz zaliha financirane su crkve i kapelice u BiH, terenci...

Zagreb, 190317.
Britanski trg.
Konacni izgled Britanskog trga nakon zavrsenih radova na fontani.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / CROPIX

Britanski trg

Fontane, zbog kojih se proziva Bandića, nisu plaćene iz proračunske zalihe, tvrdi bivši šef financija S. Kojić

Proračunska zaliha namjenska su sredstva koja bi se trebala koristiti za otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća i sličnih događaja koji se ne mogu predvidjeti, a ona su se u zagrebačkom proračunu prijašnjih godina trošila nenamjenski, među ostalim su davana i raznim župama po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Na to je gradske čelnike krajem 2018. upozorila i Državna revizija u svom nalazu, te su 2019. ti novci ostali nepotrošeni, pa su zadnjim rebalansom preusmjereni na plaćanje tekućih izdataka.

Izvukli smo neke od odluka gradonačelnika Milana Bandića o potrošnji proračunskih zaliha.

“Župa Krista Kralja, Cer, Doboj, Bosna i Hercegovina, obratila se Gradu Zagrebu zamolbom za odobrenje financijske potpore za sufinanciranje obnove i uređenja župne crkve, okoliša i župnog ureda”, navodi se u obrazloženju u kojem stoji da je donesen Zaključak o korištenju sredstava proračunske zalihe kojim se odobrava isplata potpore od 6727 eura za sufinanciranje troškova obnove i uređenja župne crkve, okoliša i župnog ureda. Potom je zagrebački gradonačelnik Bandić 2018. odlučio pomoć i Župi Presvetog Srca Isusova iz Doboja, Bosna i Hercegovina, koja se obratila Gradu zamolbom za odobrenje financijske potpore za sufinanciranje uređenja kapelice posvećene Rođenju BDM i njezinog okoliša.

Iste te godine, 2018., obratila se zagrebačkom gradonačelniku i Parohija Uspenija Presvete Bogorodice iz Dervente, Bosna i Hercegovina, zamolbom za potpore za sufinanciranje nabave poslovnog terenskog vozila.

“...donesen je Zaključak o korištenju sredstava proračunske zalihe kojim se odobrava isplata financijske potpore u iznosu od 2700,00 eura, Parohiji Uspenija Presvete Bogorodice iz Dervente, BiH za nabavu poslovnog terenskog vozila”.

Slavko Kojić, bivši pročelnik zagrebačkog Ureda za financije i zastupnik Bandićeve Stranke rada i solidarnosti, koji je godinama bio glavni Bandićev ‘financijaš’, tvrdi da se “sredstva proračunske zalihe koriste za nepredviđene namjene, za koje u proračunu nisu osigurana sredstva, ili za namjene za koje se tijekom godine pokaže da za njih nisu utvrđena dovoljna sredstva jer ih pri planiranju proračuna nije bilo moguće predvidjeti”.

- Koriste se za financiranje rashoda nastalih: pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja i ostalih nepredvidivih nesreća, te za druge nepredviđene rashode, a mogu iznositi najviše 0,50 posto planiranih proračunskih prihoda bez primitaka. Tako je dopušteni iznos za 2020. mogao iznositi 40,121.900 kuna (8,024.380,000 kn x 0,5%), a planiran je osam puta manje, dakle 5,000.000 kuna.

Isti iznos, 5,000.000 kn, bio je planiran i za prethodnu 2019., dok je utrošeno svega 50.000 kuna, kao financijska potpora za sufinanciranje izrade i postavljanje spomen-biste fra Serafina Sabola u Franjevačkom samostanu Trsatskog svetišta, poštujući pri tom procedure koje u tu svrhu propisuju zakoni. Preostali neutrošeni dio od 4,950.000 kuna koncem godine je prenamijenjen u druge prioritete odlukama Skupštine - navodi Slavko Kojić i dodaje da fontane, zbog kojih se proziva Bandića, nisu plaćane iz proračunske zalihe, već za tu svrhu proračunom planiranih namjenskih sredstava poput komunalne naknade.

Državna revizija je, naime, u nalazu iz 2018. utvrdila da je Grad Zagreb, primjerice 2016. i 2017.  godine, planirao dio sredstava za tekuće donacije iz proračunske zalihe.

Izdvajamo