DEMOGRAFSKI USPJEH

SAMO OVIH DEVET HRVATSKIH GRADOVA IMA VIŠE ROĐENIH NEGO UMRLIH 'Tajna uspjeha? Novac obiteljima s djecom, jeftine nekretnine, posao dobiju svi!'

    AUTOR:
    • Gradonačelnik.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 30.08.2018. u 20:00

Hanza Media

 

Za razliku od velikih gradova koji redom bilježe negativne brojke, više rođenih nego umrlih prošle su godine zabilježili redom manji gradovi. Osim Solina, koji ima prirodni prirast od 76 novih građana, slijede Metković, Kaštela, Dugo Selo, Imotski te Krk, Pazin, Opuzen i Biograd na Moru.

Svi znamo da je Hrvatska demografski u sve težoj situaciji, da mladi ljudi koji su tek osnovali ili će tek osnovati obitelji masovno odlaze iz zemlje, zbog čega je odnos prirodnog prirasta, dakle broj rođenih u odnosu na broj umrlih u cijeloj državi sve negativniji. Upravo zbog toga, kada u nekim gradovima vidimo pozitivan trend, moramo se zapitati kako se on dogodio i mogu li i drugi učiniti slično ne bi li zadržali ili privukli mlade i preokrenuli trend.

Veliki na začelju

Na popisu 128 gradova u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, doista ima samo njih devet koji su u prošloj godini zabilježili više živorođenih od umrlih. Nije riječ o najvećim gradovima, dapače, najveći hrvatski gradovi su uglavnom na samom začelju ljestvice.

Najveću razliku broja živorođenih u odnosu na umrle zabilježio je, pak, grad Solin, koji ima prirodni prirast od 76 novih građana. Slijede Metković (45), Kaštela (33), Dugo Selo (31), Imotski (16) te Krk, Pazin, Opuzen i Biograd na Moru.

Posao kao prednost

Razgovarali smo s predstavnicima triju gradova od kojih su dva na samom vrhu tog popisa, Solina i Dugog Sela. U ta je dva slučaja riječ o gradovima koji su u blizini puno većih gradova - Zagreba i Splita - te su nižom cijenom nekretnina sigurno privlačniji mladim parovima i obiteljima. No to sigurno nisu jedini razlozi. Oba grada ulažu u vlastitu infrastrukturu i u pronatalitetne mjere.

S Krkom je, pak, situacija potpuno drugačija, cijene nekretnina u tom turističkom odredištu su sve samo ne jeftine, no Krk svojim građanima pruža brojne druge prednosti, a među njima se ističe - zaposlenje.

 

Gradonačelnik grada s najvećim prirodnim prirastom, Solina, Dalibor Ninčević, za gradonacelnik.hr kaže da je ponosan na činjenicu da je grad Solin unatrag pet-šest godina jedan od rekordera među gradovima u Hrvatskoj po prirodnom prirastu stanovništva.

- Prosječna dob naših sugrađana je oko 35 godina - kaže Ninčević i priznaje da je objektivni razlog za to blizina Splita i povoljnije cijene stanova. No, kaže, postoje i drugi bitni razlozi, a to su uređenost grada, dostupnost svih javnih i društvenih sadržaja te kvalitetna demografska politika koju Grad provodi već čitav niz godina.

Grad Solin tako daje novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta, ovisno o tome koje je dijete u obitelji, u iznosu od 1500 kuna za prvo rođeno dijete u obitelji, za drugo 2000 kuna, za treće 3000 kuna, za četvrto 4000 kuna, za peto i svako sljedeće dijete po 5000 kuna. Uz to subvencionira dohranu dojenčadi i male djece, ako se medicinski utvrdi da je potrebna. Daje i pomoć obiteljima s četiri i više djece koja se ostvaruje bez obzira na prihode obiteljskog domaćinstva.

Šire vrtiće

Dugo Selo je pak, objašnjava nam zamjenica gradonačelnika Jasminka Kokot Bambić, zabilježilo poslije Domovinskog rata. U to vrijeme u Dugo Selo su se doseljavale obitelji s više djece koja su tamo i ostala te sada i sama osnivaju obitelji i pridonose broju novorođene djece, na što je, kaže, Grad Dugo Selo izuzetno ponosan. - Puno radimo na tome da se mladi u Dugom Selu osjećaju kao u pravom gradu i da u njemu žele živjeti.

Iduće godine dodatno ćemo proširivati kapacitete vrtića, a bude li moguće, i povećati subvencioniranje cijene vrtića, što će roditeljima smanjiti troškove. Uz to, intenzivno gradimo dječja igrališta - kaže nam, pak, gradonačelnik Nenad Panian.

A to je sve uz mnoge druge pronatalitetne mjere koje Dugo Selo godinama provodi. Darijo Vasilić, dugogodišnji gradonačelnik Krka, kaže da nisu najvažnije poticajne mjere koje daje Grad, nego ukupna atmosfera življenja u gradu. Krk je već 10-ak godina jedan od gradova s najnižom nezaposlenošću u zemlji, samo 2,5%. - Najvažnije je da ljudi mogu raditi i egzistirati, a uz to da imaju neke najnužnije kulturne i sportske sadržaje, glazbenu školu, ljudi ne moraju odlaziti u Rijeku. Svi životni užici mogu se realizirati u Krku - pohvalio se Vasilić. 

Opširnije


Izdvajamo