ZAGREB - Jadranka Kosor nije jedina šefica Vlade kojoj je zbog provođenja oštrih gospodarskih mjera popularnost u samo nekoliko mjeseci drastično pala - čak 30 posto od siječnja do lipnja. Hrvatskoj premijerki uglavnom je “presudio” harač, no iako su se na meti kritika zbog antikriznih mjera našli i mnogi europski i svjetski čelnici, Jadranka Kosor najviše je osjetila taj pad.
Velika očekivanja
Damir Grubiša, profesor na Fakultetu političkih znanosti, smatra kako je uobičajeno da u vrijeme krize i povlačenja oštrih mjera svima pada popularnost. No, taj pad popularnosti kod nas je, kaže, drastičniji jer smo mi u specifičnoj situaciji zbog neriješenih političkih pitanja koja vučemo iz prošlog desetljeća.
- Strukturalni problemi koje je premijerka naslijedila i velika očekivanja nakon odlaska bivšeg premijera Ive Sanadera koje je poticala i sama premijerka odrazili su se na taj pad. Kosor je povukla dobre poteze u vanjskoj politici. Primjerice, dobro je riješen problem sa Slovenijom, a Hrvatska je postala i aktivnija oko regionalnih pitanja - kaže Grubiša.
- No, s druge strane, velika očekivanja postojala su i u unutarnjoj politici, ali tu je bilo puno obećano, a malo provedeno. Procjep je bio velik, što je izazvalo veće frustracije, ali i drastičniji pad popularnosti hrvatske premijerke nego što se dogodilo njenim kolegama u Europi - pojasnio je Grubiša.
Prema dostupnim podacima, njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, zbog odluka da iz vojske otpusti 40.000 ljudi, smanji državnu administraciju za 15.000 osoba i odgodi naknade za nezaposlene, rejting je u dva mjeseca pao za 15 posto. Zbog mjera koje se smatraju najoštrijima u Njemačkoj od Drugog svjetskog rata prosvjedovale su tisuće Nijemaca.
Španjolski premijer Jose Zapatero već neko vrijeme suočava se sa štrajkovima diljem zemlje. Da bi Španjolska uštedjela 15 milijardi eura, smanjio je plaće ministrima za 15 posto, zaposlenicima u državnoj upravi za pet posto, a zamrznuo je i mirovine te ukinuo pomoć za novorođenčad od 2500 eura. To ga je “koštalo” pet posto glasova podrške.
Kresanja plaća
Socijalist Jose Socrates, šef portugalske vlade, za nešto više od pola godine izgubio je 7 posto glasova. Socrates je povećao PDV za jedan posto, smanjio plaće za pet posto i najavio veće poreze tvrtkama čiji je godišnji prihod veći od dva milijuna eura. Zbog tih mjera sindikati su najavili prosvjede. Bivši britanski premijer Gordon Brown zbog gospodarskih problema za koje nije imao prava rješenja izgubio je izbore.
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy krizu je odlučio riješiti provođenjem reforme mirovinskog sustava i smanjenjem javne potrošnje, što je izazvalo brojne štrajkove.
Kritike nisu zaobišle ni talijanskog premijera Silvija Berlusconija. Od veljače do lipnja izgubio je šest posto podrške. Na to su utjecale odluke da se plaće ministrima i zastupnicima smanje za 10 posto, da se zamrznu plaće u javnom sektoru i da se bogatijima nametnu veći porezi.
Grčka, koja mora uštedjeti 30 milijardi eura kako bi izašla iz krize, posebna je priča. Premijeru Georgeu Papandreuu popularnost je u četiri mjeseca, od siječnja do svibnja, pala za 10 posto. Najavio je smanjenje plaća u državnoj upravi, povisio PDV i trošarine na luksuzne proizvode, duhan i alkohol, te zamrznuo 13. i 14. plaću.
Obama iznevjerio obećanja
Američki predsjednik Obama izgubio je od siječnja do lipnja na popularnosti, i to 5 posto. Obamu desničari optužuju da uvodi socijalizam, a ljevičari da je njegova administracija iznevjerila obećanja i očekivanja birača.