Predsjednik Vlade Andrej Plenković sat i pol vremena nakon predsjednika Zorana Milanovića, obraća se javnosti nakon sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost i sjednice Vijeća za obranu.
- Predsjednik je maloprije imao pressicu, dobro je se čuje i druga strana da dobijete cjelovitu sliku. Prvo bih se želio osvrnuti na jučerašnji sastanak s ministrom obrane i kolegijom zapovjednika HV-a, trajao je više od tri sata, čuli smo neposredno stanje u svim granama vojske, od kopnene, HRZ-a, HRM-a, VSOE, načelnika Glavnog stožera. Dobili smo osjećaj potreba i stanja u OSRH. Taj nam je sastanak poslužio da danas budemo što konstruktivniji. Taj sastanak, budući da ću nastojati da naša komunikacija ostane na civiliziranoj razini, u pojedinim segmentima bio je nadrealan. Složili smo se stanjem Oružanih snaga. To znači da smo uradili dosta, ali moramo učiniti još. To je prva poruka...
- Drugo, u godini smo u kojoj krećemo u sklapanje ugovora o nabavi borbenih zrakoplova. Dajemo novu snagu Hrvatskoj, s ritmom posla vrijednog milijardu eura. RH će dobiti sposobnosti koje su odvraćajućeg karaktera, snaga vojske prije i poslije Raffalea ne može se mjeriti. Kroz višegodišnji plan ulaganja u Oružane snage, naoružanje, opremanje, ulaganje u infrastrukturu i hrvatskog vojnika, u onaj dio proračuna Ministarstva obrane koji se tiče vojnika, napravit ćemo važne iskorake. Kao Vlada u šestoj godini mandata možemo biti ponosni na izdvajanje za obranu i koliko se to osjetilo na materijalnim pravima u odnosu na prije vas. Zgodno je vidjeti koliko je poraslo izdvajanje od 2016. Najviše je izdvojeno za zrakoplove. To je važno u kontekstu vremena, rekao je.
- Nalazimo se u 2021., prošla godina nam je donijela pad BDP-a od osam posto, enormne troškove za zdravstvenu krizu uzrokovanu epidemijom, troškove za očuvanje radnih mjesta, za potpore kompanijama i funkcioniranje sustava i to u trenutku kad smo sačuvali investicijski kreditni rejting, poduzeli korake prema članstvu u eurozoni. Otprilike 7-10 posto i uz inflaciju izdvajamo više za obranu, a povrh i za avione. Nijanse u formulacijama priopćenja, nismo se dogovorili oko jedne jedine formulacije, rekao je Plenković.
Napomenuo je kako se razlikuju oko toga kako vide stanje u OSRH.
- Poštujemo stav predsjednika da želi ukazati na financiranje obrane, nabavu pojedinih elemenata. Ne slažemo se kako pristupiti toj temi i realno sagledati gdje smo danas. To govorimo s pozicije Vlade koja je puno uložila, podigla naknade u HV-a. Naknade za dežurstvo digli smo na 100 do 130 kuna, bile su nula. Stražarska služba je 130 kuna, 150 vikendom. Rad na terenu bio je nula, digli smo ih na 130 do 150 kuna. Uveli smo prehranu vojske. Naknadu za stanovanje, ugovor na neodređeno vrijeme, nakon dvije godine sklapa se na neodređeno. Poboljšali smo uvjete u vojarnama, osim lokacija koje su proglašene besperspektivne, nema lokacije u koju nismo ulagali. Uložili smo više od 600 milijuna kuna. Vojska je vraćena u Vukovar, Varaždin, Sinj, Ploče i Pulu. Sve su to snažne poruke koje smo učinili do sada. Slažemo se da treba učiniti još. kada je riječ o nabavi oklopnih pješačkih vozila, to očito predstavlja neku važnu točku prijepora. U trenutku kada se preuzima prava, čvrsta obveza da se vozila nabavljaju, Vlada će bez poteškoća iznaći sredstva. Želimo komparativnu analizu troškova nabave i modernizacije tih vozila ili vozila iz drugih zemalja. To, što se tiče Vijeća za obranu nije bilo priopćenja, nije bitna činjenica, rekao Plenković.
Novinari su Plenkovića pitali i nije li se moglo prijeći preko te jedne rečenice na kojoj je inzitirao predsjednik Milanović.
- Nemamo luksuz gledanja samo jedne linije.. Razumijemo nužnost jačanja naših obrambenih sposobnosti. Nabava aviona je projekt naše Vlade koji će kroz nekoliko godina, uz odgovarajuću edukaciju pilota, osnažiti naš položaj kao saveznice u okruženju, za participiranje u nizu operacija. Što se tiče sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost, što sam ja inicirao jer mislim da je dobro da bude u istom danu i da ta praksa jednom godišnje zadovoljava svrhu i smisao, taj sastanak je prošao vrlo konstruktivno. Složili smo se oko tema o jugoistočnoj Europi, zajednička ocjena je gotovo istovjetna uz minimalne razlike. Slično je bilo i po pitanju nezakonitih migracija, gdje se referirao ministar Božinović. Treća tema bile su smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih službi, tu zahvaljujem Medvedu koji je govorio na tu temu i usuglasili smo se. Drugi sastanak je protekao kao da je sve normalno, rekao je Plenković.
Novinari su ga pitali i je li moguće nastaviti suradnju s predsjednikom u ovim uvjetima, Plenković je rekao:
- Što je rekao, da je suradnja nemoguća? Ne znam... Što se tiče rečenice da se dogovorimo oko najnižeg zajedničkog nazivnika, možete pitati devet aktera sastanka, one koji i nisu iz HDZ-a, a bili su konstruktivni. Imao sam dojam da se s druge strane nije htjelo ići na dogovor da se ode na Pantovčak i održi presicu. Nismo se razilazili. To je nonsens, više je nego jasno koliko je proračun i koliko se izdvaja za ljudstvo, više od tri milijarde kuna izdvaja se na ljudstvo. Ako RH tri desetljeća drži tu temu modernizacije ratnog zrakoplovstva u javnom prostoru pa se jedna vlada konačno okuraži, a nadam se da će proces završiti za četiri godine, ne bih rekao da je to talačka situacija. Slušajući zapovjednike mornarice, kopnene vojske, sve sudionike sastanaka, nisam primijetio da su oni nesretni ili ljubomorni na zapovjednika HRZ-a i nabavu aviona. Naš je pristup jačanje vojske i to je trajna zadaća. Ako imate ovakve avione onda ste snažniji, svi su s njima jači. Što se tiče nabave pješačkog oklopnog vozila, tu postoje dva elementa. Jedan je obveza prema NATO-u, do 2026. moramo imati sposobnost srednje pješačke brigade s tri do četiri tisuće ljudi. Uz 126 Patria moramo nabaviti dodatna, slična vozila na gusjenicama kako bismo osnažili sposobnost HKoV. Kada se s SAD-om dođe u fazu obveze, iznaći ćemo financiranje uz njihovu donaciju. Mi smo Vlada koja je nakon 30 godina uspjela da građanima ne trebaju vize, naravno da ćemo osnaživati odnose s najjačom zemljom NATO-a. Uvijek će se za ovakve stvari moći naći sredstva, pravog problema tu nema.
'Milanović nas naziva nacističkom strankom'
- Rekao sam da ću kao premijer i predsjednik HDZ-a, kojeg neki nazivaju nacističkom strankom, to je Milanović rekao prošli tjedan dok sam bio u Glasgowu, a mi nastojimo održati nivo komunikacije, pristojno, kulturno i zdravo za naše građane, bez da idemo istim stopama. Možemo i mi biti jednako drski, bezobrazni i neugodni, ali biramo da ne budemo, da ljudi vide razliku. ovakve vrste diskursa do njega nije bilo u javnom prostoru, a tu sam šest godina. Dok on nije bio predsjednik nije bilo ove komunikacije na koju se javnost privikla. Neki čak i odobravaju, taj uličarski, kavanski, poluprimitivan i neugodan način komunikacije. Ovaj posao nosimo kao institucije, nastojimo raditi razliku, ali ne možemo stalno ne odgovarati. Danas mi se ne da ići tim smjerom, dobro je da su održane sjednice oba vijeća, da imamo proračun za obranu 7,19 milijardu kuna. Kao premijer koji ima najveći proračun u mirnodopsko vrijeme, neću se osjećati loše. Zbog naše odgovornosti pronašli smo ta sredstva, i drugi resori bi htjeli više novca. Ulagat ćemo i u kopnenu vojsku i u mornaricu. Bilo je nadrealnih situacija, ali poštedjet ću javnost. To ostavljam da ispitate druge, a ne mene, rekao je Plenković.
Osvrnuo se i na Milanovićevu izjavu da Banožića 'netko huška'.
- Što se opoziva Milanovića tiče, morate imati dvije trećine zastupnika, to nije realno. To sam rekao i kada je to Šeks predložio na proljeće. Banožić je u afektu, kad mu je on rekao da je opušak, instruktor vožnje iz Šumadije, kada ga je izvrijeđao kao i sve ljude u Vinkovcima... Ljudi tada odgovore. To da je izišao van i rekao ovo su razlozi pa mi krećemo u opoziv, to nije rekao, to su konkretnije procedure, to nije politika koja se formulirala u ovoj nacističkoj stranci, kako zove HDZ, koji je dvaput pobijedio na izborima. Ta ista stranka ulaže u privatni sektor i kupuje borbene zrakoplove. Nitko ga ne potiče, ali čovjek reagira kao političar i član Vlade, rekao je Plenković.
Novinari su ga pitali i za vijest o spornom stanu koji si dodijelio ministar Banožić.
- Vidio sam tekst u Nacionalu. Ministar je član Vlade, nije iz Zagreba nego iz Vinkovaca. Došao je u Zagreb, tvrtka Državne nekretnine dala mu je taj stan, nisu ga uredili da on to odnese kući nego da ostane istoj državi kada netko drugi bude tamo. Netko se učinio da baš danas taj ministar osvane na naslovnici jednog tjednika. To je pravo pitanje. Ja kao premijer ne znam u kojem stanu tko živi, a oni to doture u ovom tajmingu. Ma to je sigurno slučajno. Sigurno mi to podmećemo iz ove nacističke stranke. Ministar je odgovorio oko stana, rekao sam mu da pojasni o čemu se radi, ali nisam se time bavio niti hoću, rekao je Plenković.
Upitan ima li Banožić i dalje njegovo povjerenje, rekao je:
- Banožić? Pa ne treba valjda imati Milanovićevo povjerenje... Imamo Vladu, Sabor, sve ostalo je naklapanje, rekao je.
Novinari su ga pitali i za Milanovićevu prijetnju 'da neće biti dobro ako on počne koristiti svoje ovlasti'.
- U smrtnom sam strahu od Milanovićevih prijetnji o ovlastima, ne znam kako ću zaspati. Četiri sata u kontinuitetu, s malom pauzom smo razgovarali. Zar to nije dovoljno? Ispunili smo kvotu za nekoliko mjeseci. On mora surađivati s ministrom, to su nadležnosti predsjednika i ne mogu se izbjeći. Nedavno sam vidio, kad je Kotromanović bio ministar šalje pismo Kolindi Grabar Kitarović - nemojte direktno pisati načelniku Glavnog stožera, nego preko mene. On šalje dopise i ignorira. Zvuči li poznato? Nisam baš razmišljao jesu li ti zakoni najsretnije napravljeni, sad sam ih vidio i ima prostora za unaprjeđenje. Najšira javnost teško može shvatiti tko radi nezakonitosti, osim vas par koji ste specijalisti i gledate nijanse, ali to je nebitno. Ali sada postoji ignoriranje ministra od strane predsjednika, a to po zakonu ne može. Rekao sam da treba poštovati ministra, Ministarstvo i Vladu. Nitko neće namjerno nešto uskratiti, ali postoje zakoni, nadležnosti ministra, načelnika Glavnog stožera i predsjednika. Bilo kakav zahtjev mora ići iz Ureda predsjednika do ministra, a onda Hranj donosi odluku. Ne doživljavam ovo kao nepoštovanje. Za razliku od Milanovića, imam puno ozbiljnih zadaća. Da sve funkcionira normalno to ne bi bila tema. Cijelu priču je u eter istresao Milanović, koga to u javnosti zanima... Zaštitno-počasna bojna, uz sve poštovanje prema njima? Simpatični su, profesionalni, ugodni, ali nije to tako ozbiljno pitanje. Treba poštovati zakon i to je sve.
- Idemo stvari staviti u perspektivu. Nismo imali spor oko imenovanja čelnika SOA-e i VSOA-e. Je li bilo prijepora oko imenovanja Hranja? Dogovorili smo se. Jesmo li podržali Dobronića za predsjednika Vrhovnog suda, jesmo i to onda kada je predsjednik prestao kršiti Zakon o sudovima. Je li u redu da predsjednik krši Zakon o blagdanima, na dan državnosti nije ni čestitao. Nađite mi bilo koju zemlju na svijetu gdje predsjednik, na dan kada je po propisima Dan državnosti, ne čestita to svojim građanima. Ako netko ne uspije to naći, vodit ću ga na ručak, večeru, marendu. Na dan Hrvatskog sabora 8. listopada čestita Dan neovisnosti, krši zakon. Sada krši Zakon o obrani. Došli smo u situaciju da u društveno-medijskom kontekstu internetskog etera divljaštvo i uvrede postaju normalne i modus komunikacije u Hrvatskoj. Ako se on može tako ponašati, sve je dopušteno. To vrijeđa nas u "nacističkoj stranci", ali i Puhovskog koji na RTL više ne smije doći, rekao je Plenković.
Rekao je i da se javnost naviknula na to da Milanovićeve uvrede prolaze.
- Što govori medijima, drugim ljudima koji nisu u politici, to je sve postalo dopušteno. Javnost se privikla da uvrede prolaze. To je taj novi, europski model s Pantovčaka, ne odavde, velika razlika. Razmislit ćemo trebamo li mijenjati zakon, to nije isključeno. Što se veleposlanika tiče... Goldstein je u Vijeće za suočavanje s prošlošću bio pozvan kao povjesničar i tamo je dobrodošao, među povjesničare, pravnike, politologe, bivši predsjednik HAZU-a je napravio vrijedan dokument koji se ne odnosi samo na jedan pozdrav nego šire. To je koristan i dobar dokument, a Goldstein je dao doprinos. Da li je u isto vrijeme netko koga želimo za veleposlanika, to je drugo pitanje. Prijedloge smo dali prije godinu dana, sve stoji zbog njega, ne radi nas. On je htio "fifty-fifty", to nikada nije bilo i to su neke smiješne teze koje nikada nisu bile. Neki dogovori da, ali to je nemoguće. Nadam se samo da je načelnik Glavnog stožera dobro i da uživa slobodu govora kao i svi građani. Bilo je danas situacija gdje na direktne upite mu se nije dalo da govori. To je bilo nadrealno. Mi, nacistička stranka kako nas naziva, smo za slobodu govora. Hranj mi je cijelo ovo vrijeme bio vrlo ozbiljan, normalan i simpatičan čovjek, ali ne ponaša se dobro. Drag mi je, ovo govorim njemu u prilog, rekao je Plenković, a zatim se obratio nekoj od novinarki.
- Smijete mi se pa se ja smijem vama, ispast će da nešto očijukam, a to ne želim. Inače sam dobre volje, dobar sastanak o vojsci. Ima i drugih stvari, socijala, zdravstvo, promet, puno obaveza, a mi nemamo luksuz brinuti samo o jednom malom dijelu torte, nastojimo brinuti o svemu.
Sa sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, koja je održana u 13 sati, poslano je usuglašeno priopćenje Banskih dvora i s Pantovčaka. No, zapelo je sa sjednicom Vijeća za obranu.
Predsjednik Milanović na presici je rekao kako je tražio da se u zajedničkoj izjavi navede da trenutno materijalno stanje u OSRH nije zadovoljavajuće te da treba ulagati napore u razvoj svih grana, no to, navodno, Banski dvorima nije bilo prihvatljivo. "Nismo se ništa dogovorili", rekao je Milanović, a više o tome što je govorio na presici pročitajte ovdje.