Raste broj ovisnika o jeftinom lijeku iz kućne apoteke: ‘Doktore, ubijte me, ali ja bez njega ne mogu živjeti!‘

Svi znaju za ovisnost o drogama, alkoholu, kocki, internetskim igrama, chatovima, za onu o čokoladi, Coca-Coli, šopingu, hrani... Ali o ovoj se ovisnosti malo govori, iako svakodnevno sve više liječnika uviđa njezine razmjere.

Ova vrsta ovisnosti vezana je uz korištenje prozirne tekućine iz plastičnih bočica koja se, kao široko rasprostranjen, cjenovno pristupačan lijek, bez recepta i uz jaku medijsku kampanju lako može kupiti u svakoj ljekarni. Za većinu ljudi to je samo brzo pomažuće sredstvo za saniranje posljedica viroza, gripe..., no određenoj skupini postaje svakodnevni dio života na dugi rok. Nije to ovisnost tipa one o teškim drogama, koje s trenutkom prestanka njihova uzimanja dovode do mučnih apstinencijskih kriza. Ali je ovisnost raširena među svim generacijama, i to, vjerovali ili ne, o naoko benignim – kapima za nos.

Kao i svaka ovisnička pojava, i ova sa sobom nosi određene posljedice. Posebice kod onih koji ih bez liječničkog nadzora koriste višekratno tijekom dana mjesecima, pa i godinama, kako bi riješili problem s otežanim disanjem.

– Pritom ne izlaze na kraj s pravim uzrocima začepljenosti nosa, koji može biti devijacija nosne pregrade u kombinaciji s bolestima sluznice tipa akutnog ili kroničnog rinitisa – kaže izv. prof. dr. sc. Mirko Kontić, predstojnik Klinike za bolesti uha, nosa i grla s kirurgijom glave i vrata splitskoga KBC-a, koji se u svojoj ordinaciji nagledao podosta ovisnika o kapima za nos.

Bočica kapi dnevno

Među njima je bilo i onih koji su trošili čak do jednu bočicu dnevno. Počinje nam nova sezona alergija, pa se očekuje da će ovaj lako dostupan lijek mnogima postati veliki saveznik. Bit će tu i onih koji više neće moći živjeti bez njih.

– Imao sam mnoštvo pacijenata kojima su kapi za nos postale dnevni suport, a iz godine u godinu povećava se njihov broj. Neki znaju potrošiti bočicu dnevno ili u dva dana. Naravno da možemo kazati da su oni na određeni način ovisnici. Ne onakvog tipa kao ovisnici o drogama ili alkoholu, ali sama činjenica da ne mogu bez kapi ukazuje na to da imaju veliki problem.

Dr. Mirko Kontić: Imao sam mnoštvo pacijenata kojima su kapi za nos postale dnevni suport

Vojko Bašić/

Najčešće kažu kako bez kapi ne mogu disati, spavati, živjeti, plaše se da će se ugušiti. Pa se noću dižu i opet stavljaju kapi u nos, po tko zna koji put toga dana. A njihovo djelovanje postaje sve kraće, sve manje intenzivno. Jedan mi je pacijent rekao: "Doktore, možete me i ubiti, ali ja bez njih ne mogu" – kaže dr. Kontić.

Puno je takvih situacija vidio u praksi, kaže, dovoljno mu je samo pogledati nosnu sluznicu da bi kao iskusni otorinac odmah znao što joj se dogodilo. Ali pacijenti i ne kriju činjenicu da kapi koriste u ogromnim količinama, i da dozu predviđenu za tjedan potroše u dva dana.

– To nije samo naoko bezopasna navika, riječ je o stanju koje može imati negativne učinke na zdravlje. Odmah kažemo našim pacijentima: ne, nećete se ugušiti. Imate problem koji treba adekvatno liječiti. I da, postoji način da kapi za nos iz masovne upotrebe možete izbaciti iz vašeg života – veli dr. Kontić.

Bolna sluznica nosa

U pozadini ove priče stoji problem sa sluznicom nosa, koja nabubri u određenim situacijama, primjerice tijekom virusnih ili bakterijskih epizoda te sezona alergija. Naš imunosni sustav tada skače u obranu protiv antigena koje drži za neprijatelje organizma.

Kod alergičara je to stanje još intenzivnije izraženo, zbog činjenice da se sezona alergija sve više proteže na veći dio godine. Iz te se skupine i regrutira najviše ljudi koji imaju problem s pojačanim korištenjem kapi za nos. Ne znajući od čega zapravo boluju, oni u saniranju tog stanja neumjereno koriste veliku količinu nekad lako dostupnih "pomagala". Njihova sluznica vrlo brzo nakon toga postaje atrofična, bljedunjava, sklona pucanju žilica, krvarenju, bolna je, svrbi, žari...

– Sluznica nosa prepuna je žilica kojima je osnovna uloga zagrijavanje, vlaženje i čišćenje udahnutog zraka. Nabubrena, počinje stvarati problem u disanju, što ljude potiče na uzimanje kapi, koje smanjuju otok. Kako vrijeme odmiče, tijelo se počne navikavati na njih, što znači da pacijent treba sve češće uzimati preparat u obliku kapi ili sprejeva, kao i sve veće količine. Pacijenti bi rekli da su im kapi nužne kako bi što prije prodisali. Najčešće posežu za nafazolinom, oksimetazolinom i ksilometazolinom – kaže dr. Kontić.

I što se događ?a Pri prvom uzimanju učinak lijeka traje šest do osam sati. Kako se tijelo navikava, na kraju se njihova djelotvornost svede na minute. Zato mnogi potroše bočicu lijeka u jedan do dva dana. Imaju problem, čak su ga i svjesni, ali ne staju.

Sluznica nosa nabubri u određenim situacijama, primjerice tijekom virusnih ili bakterijskih epizoda te sezona alergija

Božidar Vukičević/Cropix

– I bez obzira na činjenicu što su tolikom konzumacijom doveli sluznicu u jako loše stanje, oni nastavljaju istim tempom. Najvažnije je dobro im objasniti što se krije u pozadini problema. Treba ih navesti da shvate da problem s nosnim disanjem ne mogu rješavati uzimanjem neadekvatnog lijeka, jer on im ne uklanja stvarni uzrok začepljenja nosa. Taj dio posla treba prepustiti liječniku specijalistu. Za ono što većinu najviše muči ne trebaju kapi za nos, nego antihistaminici, koji će blokirati djelovanje histamina, jednog od medijatora alergijske upalne reakcije – veli dr. Kontić.

Ne slušajte ‘doktora Googlea‘

Kapi za nos u izvedbi "sam svoj liječnik" treba uzimati tri do pet dana, maksimalno sedam, nakon čega treba stati. Nastavi li se problem, nije prihvatljivo za pomoć se obratiti "doktoru Googleu" ili sam sebi odrediti terapiju. Svaki će liječnik otorinac odmah objasniti da se kapi za nos mogu davati kao suportivna terapija kod, primjerice, alergijskog rinitisa. Ali samo na kratko vrijeme. I uz antihistaminike, primjerice intranazalne kortikosteroide, koji će djelovati na uzrok problema. Riječ je o skupini lijekova koji djeluju na ublažavanje tegoba nabubrele sluznice, mogu se koristiti na dulje staze, nemaju štetno djelovanje.

– Zbog toga treba posjetiti liječnika, koji će pregledom utvrditi stanje i odrediti adekvatnu terapiju. A ne olako posezati za kapima, koje se doslovce počnu zloupotrebljavati i nakon nekoliko mjeseci korištenja dovode do lokalnih nuspojava. Predugo korištenje ovih preparata izaziva takozvani rebound učinak, povratnu otečenost sluznice nosa.

Takve situacije žargonski nazivamo benilomanijama, po nekadašnjim poznatim kapima Benil proizvođača Krka. Kod ljudi "navučenih" na kapi one su izazivale takozvani atrofijski medikamentni rinitis, nama liječnicima općepoznatu pojavu. Nažalost, ona se sve češće pojavljuje – veli.

U nekim rijetkim slučajevima povećano korištenje kapi može dovesti i do sistemskih nuspojava, tipa lupanja srca, hipertenzije, nemira, nesanice, glavobolje, omaglice.

– Pacijentima odmah naglasimo da se neće ugušiti od nabubrele sluznice nosa, bez obzira na njihov dojam. Uz pravilnu medikamentoznu terapiju problem se rješava. Educira ih se i na praćenje peludnog kalendara, ponašanje u najintenzivnijem razdoblju produkcije peluda, uči ih se kako na pravilan način živjeti s problemom – veli dr. Kontić.