- Izborni rezultat HDZ-a nije me iznenadio, ali iznenadila me velika razlika između HDZ-a i SDP-a. Mi smo svoje projekcije radili na trendu koji smo uočili i matematički modelirali tjedan dana ranije. Vidjelo se da SDP pada, ali ono što se dogodilo u posljednjem tjednu nije bio linearni, nego strmoglavi pad - govori o izbornim rezultatima Robert Kopal koji je u HDZ-ovoj kampanji bio zadužen za strategiju i analitiku.
Ovaj znanstvenik, koji vodi i stranački Odjel za analitiku, već godinama provodi istraživanja za HDZ, a šira javnost najviše ga je upamtila po terminu "crni labud" kojim je objasnio zašto je HDZ podbacio na europskim izborima.
Gotovo svi su bili iznenađeni velikom razlikom između HDZ-a i Restart koalicije. Kako vi objašnjavate ono što se dogodilo?
- To što se dogodilo definitivni je dokaz više stvari. Kao prvo, Andrej Plenković je uspio u transformaciji HDZ-a. On je 2016. rekao da počinje transformativni proces stranke, a mi imamo istraživanja koja to dokazuju - da je ovaj put golem broj ljudi oko desnog centra, pa i centra, zapravo, bio otvoren za HDZ. Kad pogledate rezultate unutarstranačkih i sada parlamentarnih izbora, ovo je potvrda pravog smjera stranke. S druge strane, sigurno je i rezultat dobrog rada Vlade koja, između ostalog, zna upravljati krizama. Imamo i brojke koje to potvrđuju - da smo, za razliku od 2016., imali najmanji broj takozvanih zatvorenih birača u povijesti. Riječ je o onima koji nikad ne bi bili za HDZ. Ta se brojka sada nevjerojatno smanjila, a to znači da ljudi više nemaju predrasude prema HDZ-u kao ne znam kakvoj stranci, nego HDZ doživljavaju kao progresivnu stranku koja ide naprijed, a ne natrag. Bilo je tu, dakle, više faktora.
Koliko je ovaj rezultat ipak posljedica korone i gospodarske krize?
- Ima i toga. Tri su stvari koje su ljudima u ovim vremenima bile najbitnije: upravljanje državom u vrijeme koronakrize, pomoć gospodarstvu u vrijeme korone i sigurnosna situacija. Poštujem da ljudi imaju drugačija mišljenja, ali jedno je imati mišljenje, a sasvim drugo preuzeti odgovornost i donositi teške odluke u vrijeme krize. Ima puno faktora. Ovo je ipak dokaz da se valorizira rad i Vlade i HDZ-a.
Kakve su bile vaše interne procjene za HDZ, najveći broj mandata na koji ste računali?
- U strategiji su definirana, između ostalog, tri cilja. Reputacijski znači da HDZ mora imati relativnu većinu, minimalni cilj bio je 59 plus dva mandata, a maksimalni 64 plus tri mandata. To nije podatak iz rukava, nego smo to izračunali. Taj se izračun temeljio na indeksu potencijala HDZ-a. Kako smo taj indeks imali i 2016. i 2020., odmah nam je bilo jasno da možemo postići rezultat koji je bolji od onoga prije četiri godine. Svi su se pitali kako je to moguće, ali brojke su potvrđivale da se smanjio broj zatvorenih birača prema HDZ-u. Potencijal u svim izbornim jedinicama je išao prema gore i tako je bila postavljena strategija. Kad je u funkciju stavljena matematika, došli smo do ove brojke da je apsolutni maksimum 67 mandata. Na kraju smo ostvarili jedan mandat manje ispod maksimuma koji smo zacrtali. To je bio timski posao i najbolja kampanja u smislu timskog rada ikada. Na čelu tima bio je Gordan Jandroković koji je sve to dirigirao, zamjenik je bio Krunoslav Katičić koji je zajedno s Marijem Bebićem bio zadužen za teren, Vlatko Vuković vodio je financije, pravnim stvarima bavio se Damir Sesvečan, Tomislav Šimičević digitalnom kampanjom, Tena Mišetić dala je snažan doprinos kao članica Stožera i predstojnica Ureda predsjednika stranke, Ines Kozina bila je zadužena za suradnju s kreativom te je pokrivala i medijsko oglašavanje, a Miljenko Manjkas je zajedno sa Zoltanom Kabokom odradio PR i komunikacijski dio strategije. Istraživanja je radila agencija Prizma s kojom godinama surađujemo.
Vas su prije dosta povezivali s agencijom Prizma. Kakvi su vaši odnosi s tom agencijom?
- Nemam ni vlasničkih, ni financijskih veza s njima, osim što s njima godinama izvrsno surađujem ispred HDZ-a.
Komunikologinja Smiljana Leinert-Novosel rekla je da su se na ovim izborima dogodila tri čuda, a da su jedno od njih nevjerojatni rezultati anketa. Kako su toliko pogriješili u predviđanjima?
- Profesoricu Leinert-Novosel izuzetno poštujem, ali za nas nijedno od toga nije bilo čudo. Činjenica je da ankete to nisu predvidjele, no to nije bila ni njihova uloga. Više ljudi koji se profesionalno time bave jako su dobro objasnili da ankete ne služe za predikciju finalnih rezultata, nego da se mjerenja obavljaju u određenom trenutku te predstavljaju trenutačni rejting i na taj način služe upravljanju kampanjom. To znači da vam ankete služe za usmjeravanje kampanje.
Ipak su bila prevelika odstupanja, nitko nije predvidio tako malo mandata Restartu, gotovo sve ankete pokazivale su da će utrka biti tijesna?
- Mi smo to apsolutno točno izračunali, kao i 2016. godine. Prije i brže smo to vidjeli od njih. Znali smo da će HDZ biti pobjednik, samo je bilo pitanje s koliko mandata. Mi neke stvari metodološki radimo drugačije. Prema našim brojkama, 50,6 posto birača odlučuje puno prije izbora, a od ukupnog broja onih koji izlaze na izbore, samo 49 posto birača kaže rečenicu "znam za koga ću glasati i nije vjerojatno da ću promijeniti svoje mišljenje". To znači da je 51 posto birača sklon mijenjaju mišljenja, što govori da kampanja, ako je dobro odradiš, može utjecati na 51 posto birača. Mi smo na neki način u prednosti pred agencijama za istraživanje javnog mnijenja. Iako dobro rade posao, agencije su u nezavidnom položaju jer vide samo jednu stranu novčića. Oni ne vide upravljanje kampanjom. A kad vidiš i radiš obje te stvari, kao mi, onda radiš tri koraka.
Prvi je predviđanje - to je ono što bi se moglo dogoditi, a onda ide predikcija - što će s vjerojatno dogoditi, dok je treće preskripcija - što je ono što ja trebam napraviti da se neželjene stvari ne dogode, a željene dogode. Agencije koje ispituju javno mnijenje dobro love trenutak, ali samo trenutak, a kako se stvari mijenjaju na dnevnoj razini, oni ne mogu uloviti te promjene koje mi lovimo. Klasično poimanje trendova više nije dovoljno. I zato mi svaki put vidimo točnije. Još je jedna stvar bila zanimljiva - izrazito nezadovoljstvo građana opozicijom. Tu govorim o 55,8 posto birača nezadovoljnih opozicijom. A tu je i podatak da je jako velik broj birača SDP-a, ali i drugih stranaka, između Plenkovića i Bernardića birao Plenkovića. To nam je sve pomoglo da postavimo kampanju koja je svakodnevno usmjeravana na temelju strategije, izvrsnog programa i ciljeva koje smo zadali i koje smo ostvarili.
Što se dogodilo SDP-u? Crni labud?
- Ne. HDZ-ova kampanja bila je dobro vođena i postavljena. Ljudima je u ovim izazovnim vremenima najvažnija sigurnost: sigurnost radnog mjesta, mirovine, plaće... To je jedan dio formule - da su se ljudi odlučivali za sigurnost, a ne neizvjesnost. Drugi je dio formule da se SDP nikad nije susreo s ovakvom ljevicom na svom krilu i mi smo to vidjeli. Platforma Možemo jako je rasla, posebno u zagrebačkim jedinicama. SDP je vodio bitku s nama, a nije na vrijeme shvatio da istodobno ima problem i na lijevoj strani. Imali su pogrešnu kampanju i strategiju.
Kakve su bile vaše predikcije za Domovinski pokret i Most?
- Naša posljednja predikcija za Domovinski pokret tjedan dana prije izbora bila je da će imati 14-15 mandata, a ni Most nas nije iznenadio. Jedino što je naš najgori scenarij za SDP bio 52 mandata. Ali, to je zato što smo s mjerenjima stali tjedan dana prije, vidjeli smo da padaju i znali smo da ćemo pobijediti. No, posljednji tjedan je krivulja postala strmoglava.
Što je presudilo?
- Sve što sam naveo, ali i način kako i kada se ljudi odlučuju - prema podacima, 15 posto nekoliko dana prije izbora, a deset posto na sam dan izbora. Kad to znate, onda vodite dinamičku nelinearnu kampanju. Ne postoji linearna krivulja birača. Segment birača koji će nam pomoći da ostvarimo skok, na primjer s 32 na 34 posto, nije isti kao i segment birača koji će nam pomoći da ostvarimo skok s 34 na 37 posto.
Što su vaša istraživanja pokazivala za manje stranke, posebno političku platformu Možemo?
- Na vrijeme smo prepoznali rast stranaka Možemo, Pametno, STRIP... Rasle su male stranke na lijevoj strani priče. Prepoznali smo da Škorin Domovinski pokret i Most neće nama uzeti mandat više, nego da će si međusobno uzimati mandate. To smo na vrijeme vidjeli i postavili smo strategiju - mi se tamo ne tučemo, nas zanima desni centar.
A podaci za zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića? Može li se on još jednom oporaviti?
- I za njega smo znali da tu neće biti apsolutno ništa. Nismo ga u brojkama vidjeli. Teško da će Bandić tu nešto više moći napraviti. Naravno, i HDZ će imati nešto reći na lokalnim izborima u Zagrebu.
Očekujete li daljnji rast platforme Možemo, mogu li odigrati bitnu ulogu na lokalnim izborima u Zagrebu?
- To najviše ovisi o njima samima, ali analizirajući ono što su dosad radili i što rade, rekao bih da su u dobroj startnoj poziciji da nastave s rastom. No, puno je lakše osvojiti vlast nego ostati na vlasti. Jedna je stvar kad napadaš i gradiš priču oko kritike, a oni primarno napadaju Bandića, dok je drugo preuzeti odgovornost. Pitanje je što će oni jednom doista napraviti kad i ako budu u prilici.