SDP-ovci su se na unutarstranačkim izborima u subotu oprostili s politikom i kadrovima bivšeg predsjednika stranke Davora Bernardića. Rezultati prvog kruga izbora za predsjednika stranke, nakon što je obrađeno gotovo 98 posto glasova, govore da je zastupnik Peđa Grbin dobio 3544 glasa, odnosno 41 posto, a zagorski župan Željko Kolar 2286 glasova, odnosno 26 posto. Njih dvojica sučelit će se u drugome krugu, 3. listopada. Ranko Ostojić dobio je 1506 glasova, Mirela Ahmetović 1223 glasa, a Marino Percan oko svega 0,5 posto.
Ovi rezultati potvrđuju tezu da bi Grbin pobijedio već u prvome krugu da se Ranko Ostojić nije odlučio kandidirati u pet do dvanaest, jer bi, prema svim procjenama, glasovi koji su otišli Ostojiću, išli njemu. Budući da su Kolarovu kandidaturu podupirali isti ljudi koji su (p)održavali Davora Bernardića (Rajko Ostojić, Željko Sabo, Mladen Kešar, Draženko Pandek - zagrebački SDP-ovac zahvaljujući kojemu Milan Bandić ima većinu u Skupštini, Barbara Antolić Vupora...), te da je Kolar dobio svega 25 posto glasova, proizlazi da tri četvrtine SDP-ovaca žele odmak od Bernardićeve politike i njegova vođenja stranke.
Šalabahter demokracija Rezultati za izbor Predsjedništva koje broji 17 članova još jasnije potvrđuju ovu tezu. Naime, od njih 17 četiri su potpredsjednika, i svi podržavaju Grbina. Riječ je o Ranku Ostojiću koji javno govori da je za njega u drugom krugu, zatim Siniši Hajdašu Dončiću koji je zajedno s Grbinom prije dvije godine tražio Bernardićev opoziv, europarlamentarki Biljani Borzan i Sabini Glasovac - objema iz Grbinova tima.
Nakon obrade više od 95 posto glasačkih listića pokazalo se da Grbinovi pristaše čine i najveći dio preostalog sastava Predsjedništva. Tu je riječ o Ivanu Račanu, gradonačelniku Ploča Miši Krstičeviću koji je bio jedan od istaknutih članova Neretvanske skupine, bivšem zastupniku i ministru Željku Jovanoviću, Mihaelu Zmajloviću koji je također bio suspendiran jer je tražio Bernardićev opoziv, gradonačelnici Siska Kristini Ikić Baniček, gradonačelnici Zlatara Jasenki Auguštan Pentek, liječnici Sari Medved koja je sudjelovala u izradi Grbinova programa, te Biljani Gaći. Od Kolarovih pristaša u Predsjedništvo su ušli Željko Sabo koji je bio osuđen radi političke korupcije, europarlamentarka Romana Jerković, Domagoj Hajduković iz Osijeka i gradonačelnica Supetra Ivana Marković koja se Kolaru priklonila zadnjih dana kampanje.
U Predsjedništvo je ušao i europarlamentarac Predrag Fred Matić koji se na ovim izborima nikome nije priklonio. Dosadašnji rezultati ovih izbora idu u prilog i tezi da je nakon dugo vremena u SDP-u napuštena šalabahter demokracija. U tjednu pred izbore društvene mreže bile su prepune listića s popisima koga treba zaokružiti na listićima za predsjednika, koga od kandidata za Predsjedništvo, a koga za Glavni odbor. Hajdaš Dončić je za Jutarnji listi izjavio da je dobio na desetke šalabahtera.
Brojni prigovori Tijekom kampanje Jutarnji je proanalizirao podatke o članstvu koje je platilo članarinu i time steklo pravo glasa, njihov nagli porast u organizacijama sklonim Kolaru, i napravili smo projekciju rezultata izbora pod uvjetom da članovi SDP-a slušaju upute predsjednika svojih organizacija. Došli smo do rezultata da bi, pod uvjetom da su SDP-ovci slijedili šalabahtere, rezultati izbora bili slični po rasporedu broja glasova, ali u Kolarovu korist.
Još jedan podatak govori u prilog tezi da je na ovim izborima propala šalabahter demokracija. Kolar je, naime, prikupio potpise 3121 SDP-ovca za podršku svojoj kandidaturi, a kada se zbrojilo više od 98 posto listića, ispalo je da je za njega glasalo 2286 SDP-ovaca - gotovo za tisuću manje nego što mu je dalo potporu za kandidaturu. Izbore u SDP-u pratili su brojni prigovori zato što je pravo glasa bilo uvjetovano plaćenom članarinom, posebno stoga što se one kreću u rasponu od jedne kune do više od 3000 kuna koliko iznosi za europarlamentarce, pa se njima lako moglo manipulirati.
Od više od 32.000 članova SDP-a zbog toga kriterija pravo glasa je imalo njih oko 11.600, a na izbore ih je izašlo 8752 što je visoka izlaznost od gotovo 78 posto. Taj podatak govori da je SDP-ovcima ipak stalo do budućnosti stranke. Sam izborni proces vrlo je kompliciran, posebno za Predsjedništvo i Glavni odbor. Primjerice, u Zagrebu se za Glavni odbor moralo zaokružiti 19 kandidata, i to 9 jednog i 10 drugog spola. Ako je zaokružen manji ili veći broj, ili nisu dobro zastupljeni spolovi, listić je nevažeći. Takvih je u Zagrebu bilo oko 20 posto.