SDP tvrdi: Plenkovićeve mjere opet terete najsiromašnije, a iz rata u Ukrajini ništa nismo naučili

Inflacija u Hrvatskoj nije jednaka za sve, a cijenu desetog paketa Vladinih mjera kojima se obuzdava rast cijena goriva i izdvajaju sredstva koja poljoprivrednicima trebaju pomoći da obave sjetvu na kraju će platiti jedan društveni sloj - onaj koji je u najvećem riziku od siromaštva, a to je 30 posto građana.

Tvrdnja je to predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića koji ne vjeruje da će trgovci obuzdati cijene hrane i kritizira poteze Vlade Andreja Plenkovića tvrdeći da nije ništa naučila od krize uzrokovane ratom u Ukrajini pa sada, četiri godine poslije, ponovno imamo interventne mjere.

- SDP kontinuirano od 2022. godine predlaže mjere koje bi, da su prihvaćene, bitno utjecale na današnju situaciju - izjavio je predsjednik SDP-a u utorak na konferenciji za novinare na kojoj je, zajedno s predsjednikom Odbora za financije Borisom Lalovcem i predsjednikom SDP-ova Savjeta za gospodarski razvoj i turizam Josipom Ticom, bilo govora o tome kako ublažiti novi inflacijski šok zbog rasta cijena energenata i kako očuvati konkurentnost hrvatskoga gospodarstva.

- Govorili smo o energetskoj tranziciji i predložili desetak srednjoročnih mjera koje Hrvatska nije provela u posljednje četiri do pet godina. Predlagali smo i mjere za hrvatsku poljoprivredu te za socijalno ugrožene građane. Fokus je bio na stvaranju energetske samodostatnosti. Smatram da je Hrvatska napravila veliku pogrešku nečinjenjem. U dobrim vremenima treba koristiti dostupne resurse za tranziciju - rekao je Hajdaš Dončić i dodao da nismo dovoljno naučili iz rata u Ukrajini i stoga Vlada opet uvodi interventne mjere.

SDP-ovci su na šest stranica pobrojali sve mjere koje su od 2022. do danas predlagali, a nijedna nije usvojena, te istaknuli novih osam iz ožujka ove godine. To su:

- Prilagodba poreznog opterećenja na energente - privremeno smanjenje trošarina i poreza na naftne derivate, plin i električnu energiju kako bi se izravno smanjili inflacijski pritisci.

- Regulacija cijena električne energije - zadržavanje određenog stupnja regulacije cijena za kućanstva i male poduzetnike te uspostava stabilnih cijena za industriju kroz dugoročne ugovore (uz stabilizacijsku ulogu državnih energetskih poduzeća).

- Kontrola cijena naftnih derivata i ograničavanje marži - uvođenje ograničenja trgovačkih marži radi sprečavanja neopravdanog povećanja cijena te uvođenje transparentne formule za izračun cijena koja jasno razdvaja nabavnu cijenu, poreze i marže.

- Uvođenje sustava rabata - osiguravanje privremenih rabata za najugroženija kućanstva i ključne sektore poput transporta, poljoprivrede i turizma.

- Ciljane potpore gospodarstvu - uvođenje privremenih subvencija ili kompenzacijskih mehanizama za energetski intenzivne industrije te mjere za sprečavanje prelijevanja troškovnih šokova na cijene u turizmu radi očuvanja međunarodne konkurentnosti.

- Poticanje energetske učinkovitosti i tranzicije - provođenje strukturnih promjena koje uključuju ubrzanje ulaganja u obnovljive izvore energije, diverzifikaciju dobavnih pravaca te povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima.

- Upravljanje inflacijskim očekivanjima i socijalni dijalog - jasna komunikacija institucija i vođenje tripartitnog socijalnog dijaloga (Vlada, poslodavci i sindikati) kako bi se spriječio rast profitnih marži i posljedični rast troškova proizvodnje.

- Kalibracija mjera s ciljanom stopom inflacije - osigurati da mjere budu privremene, ciljane i fleksibilne, s operativnim ciljem održavanja inflacije na razini za 0,5 do 1,5 postotnih bodova nižoj od prosjeka usporedivih zemalja.