Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk najavio je u srijedu da je njegova stranka podnijela amandman na izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti kojim traže da se ovlasti koje se planiraju dati Nacionalnom stožeru civilne zaštite prebace na Vladu.
- Smatramo da je Vlada tijelo koje treba donositi odluke te vrste koje je do sad donosio stožer. Bude li amandman prihvaćen - podržat ćemo Zakon - rekao je Bauk na konferenciji za novinare.
Naš je stav, istaknuo je, da do sad nije sve bilo pravno u redu, nego je bila neka polulegalna situacija. "Spremni smo podržati intenciju Zakona da se to naknadno konvalidira, ali da ubuduće ovakve odluke kojima se ograničavaju prava građana donosi Vlada kao tijelo koje ima demokratski legitimitet, da ono što po Ustavu treba donositi Sabor da donosi Sabor, a Stožer da provodi odluke Vlade", pojasnio je.
Smatra da su odluke koje će sad trebati donositi više političke nego stručne, jer je balans između gospodarstva i zdravstvenih mjera više politička, nego stručna odluka i to treba donositi političko tijelo što je Vlada, a Stožer ih onda mora provoditi.
- Mi smo se zalagali da se ovrhe odgode i ne vjerujem da ćemo, osim nešto tehničkih, imati suštinske primjedbe na zakon kojim bi se privremeno obustavile ovrhe i vrlo vjerojatno ćemo ga podržati - rekao je uoči rasprave o odgodi ovrha u četvrtak.
Što se tiče mogućih rezova u javnom sektoru, Bauk kaže da Vlada u okviru proračunskih mogućnosti mora naći rješenje kako da bude održiv proračun, kako da sustav funkcionira i kako da iz zdravstvene krize ne upadnemo u još veću i težu ekonomsku krizu.
Treba biti jako oprezan
Njegov stranački kolega Boris Lalovac smatra da, što se tiče sustava plaća, znamo da od naših 400 milijardi kuna BDP-a, oko 240 milijardi se odnosi na osobnu potrošnju, znači 60 posto BDP-a je osobna potrošnja.
- U utorak je MMF rekao da će nam BDP pasti devet posto, što je skoro najviše od svih zemalja, samo će Grčka i Italija imati veći pad što znači da će najviše stradati osobna potrošnja. Vlada je u ova tri mjeseca ubrizgala 8,5 milijardi kuna za potrošnju, za plaće radnika, što znači da ide suprotnim smjerom i osigurava novac za radnike i potrošnju dijela radnika koji su ostali bez prihoda.
Sad ići nekakvim snažnim rezovima na javnu potrošnju, pogotovo ako znamo da se ne smiju dirati plaće onima koji su na prvoj liniji - zdravstvu, policiji, vatrogascima, vojsci, koji zajedno s obrazovanjem čine 80 posto sustava, postavlja se pitanje kako će napraviti ogromne uštede s tih 20 posto - izjavio je Lalovac.
Ističe da treba biti jako oprezan jer država radi suprotno i ubrizgava novac u potrošnju jer ona čini 240 milijardi BDP-a. "Zbog toga sam jako skeptičan, a dodatno me zabrinula jučerašnja izjava da će povlačiti sav novac iz javnih poduzeća u državni proračun", dodao je.
Po njemu, to nije dobro jer ako lokalna uprava ima problema s likvidnošću, a vidimo da ih i Grad Zagreb ima, zato što će se usporiti sustav plaćanja u gospodarstvu, a rekli smo upravo obrnuto, da država mora biti prva koja će u roku sedam dana plaćati sve obveze, kao i lokalna samouprava i javna poduzeća jer oni se sad mogu povoljnije zadužiti nego gospodarstvo. Bojim se da su krenuli obrnutim smjerom, umjesto da daju novac gospodarstvu, kao što su dali za plaće radnika, država sve povlači u proračun, bojim se da ćemo imati suprotan efekt", upozorava Lalovac.
Pod nadzor HANFA-e
- Što se tiče zamrzavanja ovrha, to načelno podržavamo, ali i to treba razdijeliti jer ima različitih vjerovnika, a po svim analizama Fine, najviše dolaze od banaka, odnosno od preprodanih potraživanja raznim utjerivačima dugova. To je dio ekonomije, oko 35 milijardi kuna preprodanih dugova, koji nije pod nadzorom države i mi predlažemo da oni budu pod nadzorom HANFA-e zato što su to nekad bila financijska potraživanja, a onda su preprodana, ali su i dalje oblik financijskih potraživanja, međutim, nisu pod kontrolom HNB-a i nalaze se na tržištu bez bilo kakve kontrole - istaknuo je.
Zbog toga, budući da HANFA prati nebankarske usluge i sve te tvrtke se kod nje registriraju, predlažemo da HANFA ima potpunu kontrolu nad tim oblikom naplate potraživanja jer je riječ o deset posto BDP-a. Tako će i država imati puno lakšu kontrolu ako to stavi pod nadzor agencije, pogotovo kad istekne razdoblje dva ili tri mjeseca zabrane ovrha te može donositi zakonske mjere i upravljati tim dijelom duga, najavio je.
- Brine nas da će, negdje u lipnju ili srpnju, eksplodirati nezaposlenost i da će se svi koji su sad fiktivno zamrznuti tek tad naći u problemima zbog čega smatramo da moratorij za kredite i ovrhe treba produžiti. Vlada donosi samo mjere za krizu virusa, ali ne i krizu gospodarstva, a ona neće trajati samo tri mjeseca i sad tek predstoji. Ljudima tek kad izađu iz karantene trebaju mjere jer su ovo mjere za virus - zaključio je Lalovac.