PACKE IZ BRUXELLESA

SEDAM GRIJEHA HRVATSKE VLADE: LEDENI JUNCKEROV TUŠ ZA PLENKOVIĆA 'Niste proveli nijednu reformu koju ste obećali i ugrozili ste rast gospodarstva!'

Hanza Media, Reuters

 

Europska komisija objavila je paket Europskog semestra u kojem je potvrdila da Hrvatska, uz Italiju i Cipar, i dalje ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže. U provedbi strukturnih reformi kojima bi riješila prekomjerne makroekonomske neravnoteže Hrvatska je najlošija u EU. Iako to izričito tako ne piše u izvještaju Europske komisije, stručnjaci EK upozoravaju da stalno odgađanje ključnih reformi brzo može doći na naplatu.

U implementaciji preporuka koje je Europska komisija dala prošle godine Hrvatska je napravila ograničen ili nikakav napredak. Neke preporuke, poput one o uvođenju poreza na nekretnine i reformi mirovinskog sustava, odgađane su jer su to nepopularne mjere. Tu spada i pitanje branitelja, kao posebne kategorije, za koje se ne čini dovoljno kako bi se integrirali na tržište rada. Ali u Komisiji se čude zašto Hrvatska toliko zaostaje i u provođenju onih mjera koje bi bilo popularne poput reforme javne uprave.

EK je prošle godine Hrvatskoj uputila pet preporuka čiju je implementaciju analizirala. One se odnose na javne financije i oporezivanje, mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu, određivanje plaća, javnu upravu, upravljanje državnim i javnim poduzećima te uslužni sektor i pravosudni sustav.

- Hrvatska je ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka iz 2017. godine. Fiskalna politika, potpomognuta povoljnim makroekonomskim uvjetima, osigurala je smanjenje udjela duga, ali strukturne reforme nisu napredovale. Zakoni potrebni za jačanje fiskalnog okvira nisu usvojeni, a odustalo se od provedbe zakona o porezu na nekretnine. Poduzeti su neki koraci u racionalizaciji zdravstvenog sustava, posebice bolnica. Međutim, zaostali dugovi u zdravstvu nastavljaju rasti. Mjerama planiranim u socijalnom sustavu smanjen je opseg, dok je paket reformi mirovinskog sustava opet odgođen. Aktivne mjere za osobe s niskim obrazovanjem i za dugotrajno nezaposlene uvelike se ne koriste, a reforma obrazovnog sustava još je na čekanju, unatoč nekim ohrabrujućim koracima. Velika reforma javne uprave uvelike je u zastoju - sažela je Komisija svoj izvještaj napisan na više od 70 stranica.

U poboljšanju poslovnog okruženja Hrvatska je 'ponešto' napredovala, kao i u pogledu smanjenja administrativnog tereta i parafiskalnih nameta. Napravljen je napredak u prodaji manjinskih udjela u poduzećima u državnom vlasništvu i aktiviranju državne imovine, dok su zaostali predmeti na sudovima marginalno smanjeni. Donesene su neke mjere za rješavanje nenaplativih kredita.

Stručnjaci Europske komisije kažu da Hrvatska mora, kao primjer, pogledati što su napravile one zemlje koje su izišle iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, ili iz ravnoteža. Kažu da one nisu ništa bolje od Hrvatske, ali su napravile ono što su najavile, a Hrvatska nije.

Zato se smatra da je gospodarski rast koji Hrvatska ima više rezultat okolnosti nego stvarnih reformi. Ali za održiv rast strukturne reforme su nužne. Čak je i usporavanje rasta, koje je zabilježeno u zadnjem kvartalu, došlo ranije nego što je bilo predviđeno.

Ipak, u EK smatraju da je u Hrvatskoj još uvijek pozitivan smjer, ali Komisija i dalje prati i nastavlja dubinsku analizu. Na pitanje Jutarnjeg lista koji su razlozi zbog kojih Hrvatska ima ograničen napredak, ili nikakav, u provedbi preporuka, potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis samo je ponovio nalaz Komisije i poručio da Vlada treba nastaviti reforme.

- Kad je riječ o Hrvatskoj, naše analize pokazuju da je ona i dalje suočena s prekomjernim neravnotežama koje su povezane s velikim domaćim i vanjskim dugom. Dug je izražen većim dijelom u stranoj valuti. Vidimo da je potencijalni rast nizak i vidimo da je Hrvatska u primjeni specifičnih preporuka koje smo izdali prošli put ostvarila vrlo ograničen napredak. Zato je iznimno važno da Vlada nastavi s radom i da se nastavi suočavati s dosta velikim brojem ekonomskih neravnoteža. Ukupne su tendencije pozitivne i to moramo priznati. Postoji solidan i širok rast gospodarstva i očekujemo da će se on nastaviti u ovoj i sljedećoj godini. Ali još uvijek ima vrlo važnih područja koja se moraju riješiti i zbog toga ćemo nastaviti pratiti što se događa u Hrvatskoj i izvijestiti u sljedećem ciklusu preporuka - rekao je Dombrovskis.

Agrokor i dalje predstavlja rizik za ekonomske aktivnosti, a utjecaj krize Agrokora do sada je bio ograničen. I EK smatra da je sada ključna nagodba i utjecaj na dobavljače. Pri izradi procjena budućih ekonomskih kretanja u Hrvatskoj EK i dalje prati restrukturiranje Agrokora.

Hrvatska će do travnja morati poslati novi Nacionalni program reformi koji će Komisija analizirati i nakon toga u svibnju dati nove preporuke. Ako je suditi po rezultatima implementacije dosadašnjih preporuka, može se očekivati da će zapravo ponoviti manje-više iste kao prošle godine.

Glavne primjedbe:

1. Stalno odgađanje reformi koje je sama Hrvatska najavila

2. Nema reforme mirovinskog sustava

3. Nema reforme javne administracije

4. Nije uveden porez na nekretnine

5. Nezaposlenost pada, ali ne zbog reformi već vanjskih okolnosti

6. Kašnjenje u provedbi antikorupcijske strategije

7. Neefikasno vođenje javnih poduzeća

 

'Korupcija u Hrvatskoj i dalje značajan problem'

Europska komisija navodi da korupcija u Hrvatskoj i dalje ostaje značajan problem, a kasni provedba antikorupcijske strategije. Spominje istraživanje javnog mnijenja koje je prošle godine proveo Eurobarometar i koje pokazuje da tolerancija prema korupciji u Hrvatskoj raste, a da samo 45 posto ispitanika smatra da je korupcija neprihvatljiva (prosjek EU je 70 posto).

Čak 91 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da je korupcija sada veća ili ista kao prije. Čak 95 posto ljudi koji kažu da su svjedočili ili doživjeli primjere korupcije nisu to prijavili zato što to smatraju besmislenim, teško dokazivim ili su se bojali posljedica. Komisija smatra da implementacija antikorupcijskih mjera daje mješovite rezultate.

Ostvaren je napredak u nekim aspektima otkad smo ušli u EU, ali očekuju bolje rezultate u učinkovitim mehanizmima provjere sukoba interesa, objavi podataka o imovini dužnosnika, zaštiti zviždača, kontroli javne nabave, antikorupcijskim mjerama u zdravstvu i kodeksu ponašanja saborskih zastupnika. Posebno se spominje korupcija u javnoj nabavi, pri čemu su javna poduzeća posebno ranjiva.

 


Promo

Izdvajamo