U Hrvatskoj je dosad zabilježeno sedam infekcija virusom Zapadnog Nila, potvrdila je za Jutarnji list dr. Dijana Mayer, specijalistica epidemiologije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Četiri zaražene osobe nisu imale nikakve simptome, a tri su razvile simptome bolesti.
Iako su se dosad zaražene osobe spominjale samo u Zagrebu, sada su zabilježeni slučajevi i u Zagrebačkoj županiji te u drugim dijelovima središnje i istočne Hrvatske. Virus je, osim kod ljudi, detektiran kod uginulih vrana na pet lokacija u Zagrebu, nakon čega je Grad pojačao mjere suzbijanja komaraca.
Najteže oboljeli i dalje se nalaze na Zavodu za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.
- U jedinici intenzivnog liječenja imamo dva pacijenta. Oboje su starije životne dobi i na mehaničkoj su ventilaciji. Jedan je nešto bolje, dok je stanje drugoga i dalje ozbiljno - rekao je za Jutarnji list izv. prof. dr. sc. Marko Kutleša, pročelnik Zavoda.
Četiri infekcije otkrivene su kod osoba koje nisu imale nikakve zdravstvene tegobe. Takvi se slučajevi mogu otkriti laboratorijskim pretragama i serološkim testiranjem, kaže dr. Mayer, iako se ljudi nisu javili liječniku zbog simptoma koji bi upućivali na groznicu Zapadnog Nila.
To, zapravo, nije neuobičajeno. Većina zaraženih nikada i ne dozna da je došla u kontakt s virusom. Procjenjuje se da između 70 i 80 posto infekcija prolazi bez simptoma. Kod ostalih se mogu pojaviti povišena temperatura, glavobolja, umor, opća slabost, bolovi u mišićima i zglobovima, mučnina, povraćanje ili osip po vratu, trupu i udovima.
- Simptomi su slični gripi i drugim virozama pa ih je bez dodatne dijagnostike teško razlikovati. Ako su tegobe blage, treba pratiti stanje. No, ako ne prolaze nakon nekoliko dana ili se pogoršavaju, treba se javiti liječniku - kaže Mayer.
Posebno treba obratiti pozornost, kaže epidemiologinja, na simptome koji mogu upućivati na zahvaćanje središnjega živčanog sustava. To su jaka glavobolja, ukočen vrat ili šija, visoka temperatura, zbunjenost, promjena stanja svijesti, izrazita pospanost, tremor, konvulzije, slabost ruku ili nogu te otežano hodanje. U najtežim slučajevima mogu se razviti meningitis, meningoencefalitis ili encefalitis, kao i akutna mlohava kljenut. Takvi bolesnici zahtijevaju hitnu liječničku procjenu i bolničko liječenje.
Teški neurološki oblici bolesti javljaju se kod manje od jedan posto zaraženih. Najugroženije su osobe starije životne dobi, kronični bolesnici i ljudi oslabljenog imuniteta.
Da virus trenutačno kruži Zagrebom, potvrdili su nalazi Hrvatskog veterinarskog instituta. Virus je pronađen u ukupno pet uginulih vrana. Prva zaražena vrana pronađena je u Zapruđu, a već dan poslije pozitivni nalazi potvrđeni su kod još četiri vrane pronađene na Kvaternikovu trgu, u Parku Bartola Kašića, na Savici te u Dubravi, odnosno Dubecu.
Pronalaženje virusa u pticama upozorava da je ciklus prijenosa između ptica i komaraca aktivan u više dijelova grada. To, međutim, ne znači da je svaki komarac zaražen niti da se građani trebaju bojati ptica.
Kako je za HRT izjavila Ana Klobučar iz Službe za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, larvicidno suzbijanje komaraca već je počelo na Savici, oko Kvaternikova trga i na ostalim lokacijama na kojima su pronađene uginule ptice, dok je zamagljivanje odraslih komaraca najavljeno na području Savice, Središća, Zapruđa, Travnog, Utrina i Sloboštine te na širem području Donjega i Gornjega grada.
No, dio posla, kaže dr. Mayer, trebaju odraditi i sami građani, zbog čega posebno upozorava na vodu koja se zadržava u vrtovima, dvorištima i na balkonima. Kante, bačve, vaze, podlošci za cvijeće, stare automobilske gume i druge posude u kojima stoji voda idealna su mjesta za razmnožavanje komaraca. Takve posude treba ukloniti, pokriti ili ih barem jedanput do dvaput tjedno potpuno isprazniti.
Od uboda se najbolje štiti kombinacijom nekoliko jednostavnih mjera. Preporučuje se uporaba repelenata prema uputama proizvođača, osobito tijekom boravka na otvorenome u predvečernjim i noćnim satima, kada su komarci roda Culex najaktivniji. Pomažu i lagana odjeća dugih rukava i nogavica te zaštitne mreže na prozorima i vratima.
- Nema razloga za paniku. Virus Zapadnog Nila već godinama nije egzotična bolest u Hrvatskoj i povremeno se pojavljuje tijekom ljeta i rane jeseni. Većina zaraženih neće imati simptome, ali starije osobe i ljudi oslabljenog imuniteta moraju biti oprezniji. Najvažnije je smanjiti broj komaraca i zaštititi se od njihovih uboda - zaključuje dr. Mayer.
Da broj slučajeva može znatno varirati od godine do godine, pokazuju podaci HZJZ-a za proteklo desetljeće. Najveće izbijanje zabilježeno je 2018., kad su prijavljena 63 slučaja, od kojih su četiri završila smrtnim ishodom.
Od 2019. do 2021. u Hrvatskoj nije zabilježen nijedan slučaj. Virus se ponovno pojavio 2022., kad je prijavljeno osam oboljelih. Godinu poslije bilo ih je deset, a 2024. broj prijava porastao je na 23. Prošle godine evidentirano je šest slučajeva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....