Samo devet mjeseci od dolaska na čelo HBOR-a Vladimir Kristijan odlazi iz te državne financijske institucije. Kada je u medijima najavljen njegov odlazak, Kristijan nije htio javno istupati. Dosadašnju šutnju prekida intervjuom Jutarnjem, u kojem govori o razlozima odlaska i daljnjim poslovnim planovima.
Zašto odlazite iz HBOR-a?
- Odlazim svojevoljno i na vlastitu inicijativu, ponajprije zbog različitih pogleda, u odnosu na vlasnika, na ukupnu poslovnu politiku i strategiju daljnjeg razvoja i djelovanja HBOR-a. To su ključni razlozi mog odlaska koji su se intenzivirali posljednjih mjeseci. Zaključio sam da bi bilo korektno i prema poslodavcu i prema meni da svatko krene svojim putem. Zato sam zatražio razrješenje.
Koje su bile glavne točke spoticanja između vas i države kao vlasnika?
- Kod koncepcije daljnjeg razvoja to su, među ostalim, bili kriteriji kreditiranja i pristup financiranju tvrtki u restrukturiranju. Bitno je da sam shvatio da se moj koncept HBOR-a znatno razlikuje od koncepta vlasnika.
Mnogi u Vladi opisuju vas kao ‘tvrdog austrijskog bankara’. Stječe se dojam da je Vlada u izbornoj godini sklona tome da se novac iz HBOR-a poduzetnicima daje šakom i kapom, a vi imate malo konzervativniji pristup?
- Ključno je da se moj koncept rada zasniva na bankabilnosti poslovanja i mogućnostima uredne naplate kredita. Naravno da razvojni koncept bankarstva u sebi nosi određenu dozu fleksibilnosti i mekše kreditne politike, kao i znatno veću fleksibilnost nego u poslovnim bankama. Ja to ne osporavam, financiranje tvrtki u Hrvatskoj preko razvojne banke svakako treba biti fleksibilnije i dostupnije poduzetništvu.
Kad je riječ o mojoj konzervativnosti, to nikako ne stoji. U prvih šest mjeseci prošle godine - dakle, prije nego što sam došao u HBOR - odbijeno je 37 zahtjeva za kreditiranje, ukupne vrijednosti 148 milijuna kuna, a u drugoj polovici godine, kad sam već bio na čelu HBOR-a, odbijeno je 18 zahtjeva u iznosu od 114 milijuna kuna. Ne stoje ni tvrdnje o odbijanju zahtjeva za financiranje iz fondova EU. U prvih šest mjeseci 2014. odbijeno je 8,8 posto takvih zahtjeva, a u drugih šest mjeseci 6,9 posto. Dakle, opet manje nego prije mojeg mandata u HBOR-u.
Jeste li se sukobili s ministrima?
- Nije bilo nikakvih sukoba. Postojale su isključivo razlike u mišljenjima. Konceptualno smo se razišli.
Karijeru ćete nastaviti u HPB-u?
- Ne. To je bila jedna od ponuda, ali odlučio sam karijeru nastaviti u privatnom sektoru. Imam nekoliko ponuda.
Zašto ne u HPB-u? U Vladi su ozbiljno računali na vaš dolazak u tu banku?
- To je bila jedna opcija, ali budućnost ipak vidim u drugom smjeru. O ponudama još ne bih, trebam ih razmotriti.
Ipak, moglo bi se reći da HBOR nije uspio u prerastranju u izvoznu banku ili venture capital fond, što se već godinama najavljuje?
- Na tome još treba poraditi i ponuditi nove proizvode u dijelu financiranja izvoza s direktnim rizikom i financiranja kupaca, a za to trebaju i specijalistička znanja u sustavu. Što se tiče fonda, razmatra se opcija osnivanja mezanin i equity fonda. Na Upravi i NO-u je da definiraju razvoj toga projekta ili uvođenje drugih mogućnosti.
Treba se aktivnije financirati izvoz
Kakve su vaše preporuke nasljedniku u HBOR-u?
- Vjerujem da će moj nasljednik najbolje znati što treba napraviti. HBOR bi se trebao aktivnije uključiti u financiranje izvoza i restrukturiranje tvrtki u funkciji novih investicija te financiranje obrtnog kapitala, izravno ili u podjeli rizika s poslovnim bankama. Tu još ima puno posla. HBOR ostavljam u dobrom stanju i jako sam zadovoljan učinjenim. U prva dva mjeseca ove godine HBOR je odobrio ukupno 711 milijuna kuna plasmana, što uključuje i ‘prolongate’ postojećih kredita, a lani je u istom razdoblju odobreno 470 milijuna kuna. Ako se gledaju samo odobrenja novih kredita, u prva dva mjeseca 2015. odobreno je 569 milijuna kuna, dok je lani u istom razdoblju odobreno novih kredita u iznosu od 208 milijuna kuna. Treba reći i da je HBOR u 2014. poslovao s neto dobiti od 168 milijuna kuna. U svakom slučaju, to su pozitivni trendovi i dobar temelj za kvalitetne rezultate u ovoj godini.
Vlada i formalno predložila Kristijanovo razrješenje
Vlada je u srijedu na zatvorenom dijelu sjednice donijela zaključak kojim se Nadzornom odboru Hrvatske banke za obnovu i razvitak predlaže, na prijedlog Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima, opoziv dosadašnjeg predsjednika Kristijana te imenovanje Dušana Tomaševića na tu dužnost. (JL)